Korcula - Astronomska udruga

22. travnja 2008. (Korčula) - Noć astronoma
Nakon dva odgađanja zbog lošeg vremena, u nediju 21. travnja obilježena je Noć uličnih astronoma. Okupili smo se na Rampadi, najprometnijem mjestu u Starom gradu i postavili svoj novi teleskop Celestron 152mm. Za rad ovim teleskopom, zbog njegove montaže, potrebno je postolje dobro izlivelirati, a zatim dovesti os teleskopa točno na sjevernjaču. Slijedi postupak poravnavanja cijevi i nišana pa balansiranje cijevi i utega. Teleskop ima svoje motore za pokretanje koji se napajaju 12 V akumulatorom. Novi korak u pripremi za korištenje teleskopa je njegova orijentacija u prostoru koja se može izvršiti u tri postupka a) uz pomoć dvije zvijezde, b) pomoću jednog nebeskog tijela našeg sustava i c) brza orijentacija. Kako je bilo sumaglice i pun Mjesec, nije se vidjelo mnogo zvijezda pa smo se odlučili za način b)- uz planet Saturn. U tipkovnici se odabere postupak, unese pozicija, lokalno vrijeme i točka po kojoj želimo orijentirati teleskop.
Kad smo ove podatke postavili pritisne se enter i teleskop uključuje svoje motore i okreće se u približnom smjeru točke koju smo odabrali, pa se zatim navođenjem cijev donese u točan položaj. Postupak je završen potvrdom u tipkovnici. Posjetitelji su već bili spremni za promatranje pa smo im prepustili teleskop kako bi promatrali Saturn najprije uz povećanje od 60 x a zatim uz barlow leću duplo. Bilo je tu i stranaca koji su noću šetali gradom, a sve su popratili kamerama Neno Kosović i Siniša Padovan. Ovo je drugi put da naša Udruga sudjeluje u obilježavanju Noći uličnih astronoma u koju su se uključile mnoge udruge i pojedinci iz cijelog svijeta tako što iznesu svoje teleskope na ulice i trgove svojih gradova i tako svemir učine dostupnijim svim građanima što je i bila osnovna ideja Johna Dobsona u čiju čast se organiziraju ove manifestacije.

20. ožujka 2008. - Novi teleskop
200803_noviteleskop.jpg (18432 bytes)

Stigao novi teleskop 152mm Celestron tip refraktor s mogućnošću elektroničkog traženja nebeskih objekata. Novi teleskop će biti prikazan javnosti 12. travnja na zapadnoj rivi u Korčuli u Noći uličnih astronoma.

21. veljače 2008. - Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena teleskopom Astro udruge.

7. srpnja - Susret s astronomima iz Poljske
Početkom srpnja susreli smo se u Korčuli s poljskim astronomima amaterima koji su ljetovali na Pelješcu. Na odmor su ponijeli i svoj solarni teleskop pa smo prvi put u životu imali priliku vidjeti Sunce u drugom spektru svjetla. Za njih smo organizirali obilazak grada, večeru i zajedničko promatranje na Forteci od 21 do 23 sata kada smo ih ispratili na trajekt za Orebić. Na ovom zajedničkom promatranju napravili su lipih fotografija južnog neba Dalmacije kojeg iz svojih krajeva ne vide (www.ptma-gliwice.astronomia.pl, http://www.teleskopy.net/index.php?idg=galeria&katalog=Chorwacja). Oduševljenje gostiju je bilo toliko da su nam već iskazali želju da za njihove sunarodnjake organiziramo astronomski kamp. U druženju s gostima doznali smo kako je njihova udruga organizirana istovjetno kao naša i kako imamo sličnih programa i aktivnosti.

19. svibnja (Korčula) - Noć uličnih astronoma
Premda je prognoza bila nepovoljna sve se je oko osan i po smirilo, pala je bonaca. Na nebu je zasjala Venera a desno od nje mlad Misec. Obukli smo svoje nove majice s amblemom i postavili teleskope, kad eto ti prvih znatiželjnika. Bili su to gosti iz Njemačke stariji par ne vjeruju sebi da prvi put u životu vide Saturn u živo. Malo po malo skupili smo se a dolazili su i novi promatrači. Vidjeli smo lipo i Veneru i to osvijetljenu ko misec u pola. Iako je tu večer igrala kazališna predstava u kinu i Smiljana ponovo otvorila butigu Cukarin, a i Hajduk je igra na televiziji mi smo imali društvo uz teleskope. Ovu večer Uličnih astronoma proslavili su: Nikola, Mladen, Đuro, Ivan. G, Kiš i Ivan. S.

4. ožujka 2007. (Korčula) - Pomrčina

Unatoč poluoblačnom vremenu članovi astronomske udruge iz Korčule su sinoć s prostora Plokate u gradu svoj teleskop uperili prema Mjesecu i snimili ove fotografije: prvu u 22:45 i posljednju u 23:45 sati. (IS) --> Pogledati slike

5. veljače 2007. (Vela Luka) - Još jedna astronomska sekcija na Korčuli
Srednja škola Vela Luka nabavila je je za potrebe astronomske sekcije u osnivanju u Veloj Luci teleskop s zrcalom od 200 mm. Tijekom siječnja i veljače ove godine članovi Astronomske udruge Korčula boravili su u Veloj Luci kako bi obučili mlade astronome ove sekcije za rad teleskopom. Tako sada pored udruge u Korčuli djeluju još dvije sekcije i to pri Srednjoj školi Blato i Srednjoj školi Vela Luka. (IS)

12. siječnja 2007. – Komet Mc Naught

Komet Mc Naught kojeg smo ovih dana mogli pratiti i golim okom pola sata nakon zalaska Sunca otkriven je u kolovozu 2006., i o njemu imamo malo podataka. Zna se zasigurno po njegovoj paraboličnoj putanji da se više nikad neće vratiti u blizini Zemlje. Na našoj sjevernoj polutci Zemlje moći će ga se vidjeti do danas, a potom na južnoj polutci našeg planeta. Fotografije su napravljene digitalnim aparatom uz povećanje teleskopa od x40 na južnoj strani otoka Korčule (Defora). (IS)

Mosor, Zvjezdano selo, 15. - 17. rujna 2006.
Susret astronoma Jadrana pridonio je još boljem poznavanju aktivnosti udruga i društava od Višnjana do Korčule čiji su se članovi okupili u zvjezdarnici Mosor smještenoj nedaleko Splita, na nadmorskoj visini od 700 m. Uz predstavljanje planova na polju astronomije od strane udruga pokrenuta je inicjativa astronoma Malog Lošinja i Zadra za osnivanje novog Astronomskog saveza jer postojeći ne zadovoljava potrebe svih članova, a potreba za izmjenom iskustava i saznanja sve je veća pa makar bila objedinjena na zajedničkim internet stranicama. Na zvjezdarnici Zvjezdanog sela Mosor nedavno je postavljana i druga, veća, šest metarska kupola u kojoj je smješten automatizirani teleskop promjera 400 mm koji daje čarobnu sliku u što smo se i sami uvjerili. Nakon prezentacije svojih aktivnosti ostalim sudionicima ovog susreta domaćinima smo poklonili fotografiju Mjeseca napravljenu uz pomoć našeg teleskopa autora Đure Čehovskog. (IS)

5. rujna 2006. (Ploče) - Zaprašeni Korčulani
U centru Ploča na rivi, s dva teleskopa, Astronomska udruga Korčula organizirala je promatranje Jupitera i Mjeseca. U sumrak je sve bilo spremno kako bi Pločani uz pomoć teleskopa i na platnu preko projektora gledali nebo, tada smo shvatili da smo trebali obuć duge rukave i gaće jer su nas komarci doslovno izluđivali. Odjednom, iza obližnjih kuća ugledali smo na zaprepaštenje gust dim....o Bože još i požar? pomislih kad ono kažu djeca oko nas - to će sad polatit komarce. I stvarno- malo bijelo vozilo s dugim repom dima učinilo je nekoliko đireva po gradu i sve nakadilo. Naš dolazak u Ploče pokazao se punim pogotkom, što su nam potvrdila ozarena lica mještana i mnoga pitanja o svemu što ih zanima o beskrajnom prostranstvu koje nas okružuje. Astroparty Ploče realizirali su iz korčulanske Udruge Mladen, Nikola, Luka i Ivan.
Realizaciju ovog posjeta omogućila je Zajednica za tehničku kulturu Dubrovačko-neretvanske županije, a medijski pokrovitelj je Radio Ploče, uz posebnu zahvalnost novinaru Jasminu Brajloviću.

21. travnja 2006. - Astro udruga na Koločepu
Bilo je oblačno, u srijedu 19. travnja, kada smo trebali otputovat na Koločep na dogovoren uskršnji susret s djecom županima i županicama i njihovim roditeljima iz cijele Hrvatske, pa smo ujutro odgodili odlazak. Ali u podne zove nas organizator i kaže nam kako naš priznati i veseli meterolog Vakula koji je na otoku tvrdi da će se vrijeme poboljšati. U dva sata smo se pripremili i u u 15 sati krenuli na put prema Dubrovniku, gdje nas je u 20 sati čekala veza za Kalamotu. Nebo se još ni bilo razvedrilo i mislili smo biti će to samo izlet i govorili e moj Zorane.
Vozili se brodom 20 minuta i kako smo bili u potpalublju primjetili smo kroz okno da smo stigli ali kaže netko od nas nema priše neka svi izađu pa će mo mi na miru, kad tamo brod poče šijat i dilit se od rive. Trč brzo gore evo nas mi se trebamo iskrcat nosimo teleskop i opremu zvoni mobitel u žepu, sigurno zvoe organizator di smo i tako brod se za nas vrati na rivu jer poslje Koločepa mora još na Lopud i Šipan. Nismo imali puno vrimena jer je već bilo devet manje kvarat a dica su već čekala na teniskom igralištu poviše hotela. Trebalo je nosit sve naruke priko skalini jedno dvanajest minuti. Kad smo stigli gore počeli smo montirat teleskope i obadali se da nema noga od jednoga a dica oko nas pitaju, gledaju kad će počet, oni cili dan imaju aktivnosti i oni najmalđi već su bili umorni. Malo smo bili nervozni jer niko ni čini red ali kad se počelo gledat sve se počelo odvijati u ozračju uzbuđenja gledanja nebeskih tijela. Nije bilo mnogo izbora pa se gledalo Saturn i Jupiter ali su mališani i njhovi roditelji bili zadovoljni. Veliku pomoć pružio nam vrhunski hrvatski astronom Korado Korlović okupljenoj djeci pokazujući laserom zviježđa. On je je taj dan boravio na otoku i održao nekoliko predavanja. Nas je pak obuzeo lipi osjećaj da smo među najpoznatijim hrvatskim profesijonalcima poput meterologa Vakule,voditelja Kopljara, majstora crtanog filma Joška Marušića, komentatora Bože Sušeca i mnogih drugih sudjelovali u ovom projektu Otoka znanja. (IS)

29. ožujka 2006. - Pomrčina Sunca u 4 faze
Ovako su Korčulani vidjeli djelomičnu površinu Sunca.
Snimio Ivan Sardelić uz pomoć teleskopa Astronomske udruge Korčula. (Klikni za veliku sliku)


11:43	12:03	12:26	12:46

28. ožujka - Kad je mogao Eratosten mogu i Korčulani (1)
Rezultati mjerenja polumjera Zemlje u suradnji Astronomske udruge Korčula i Astronomskog društva Koprivnica. pdf dokument

12. veljače - Kad je mogao Eratosten mogu i Korčulani
Točan opseg Zemlje prvi je put izmjeren još u 3. stoljeću prije nove ere. To je učinio grčki filozof, geograf, matematičar i astronom Eratosten, jedan od ravnatelja velike Aleksandrijske biblioteke. U jednom dokumentu pročitao je kako u jednom južno egipatskom mjestu na dan ljetnog solsticija, 21. lipnja, štap zaboden okomito u zemlju točno u podne - ne baca nikakvu sjenu. Bio je iznenađen, jer je štap u isto vrijeme zaboden kilometrima dalje, u Aleksandriji, bacao sjenu! To ga je navelo na zaključak da je površina Zemlje zakrivljena, a ne ravna.

Za ponavljanje davnog Eratostenovog mjerenja Zemlje potrebna su dva promatrača koji će istog dana u isto vrijeme mjeriti dužinu sjene štapa odnosno kut pod kojim padaju sunčeve zrake pod uvjetom da su promarači približno na istom meridijanu i udaljeni jedan od drugoga nekoliko geografskih stupnjeva.

Kako su Korčula i Koprivnica na približnom meridijanu, bio je to dobar povod na naše dvije udruge provedu ovo mjerenje. Ukupno će se tijekom veljače i ožujka izvršiti 5 mjerena sunčeve sjene uz pomoć štapa i isto toliko mjerenja kuta visine sjevernjače. Na osnovu dobivenih podataka mjerenja iz razlike kutova izračunat će se opseg, odnosno polumjer Zemlje.

200602_mjerenje.jpg (9333 bytes)

Mjerenja u Korčuli izvest će učenici sedmog razreda OŠ Petra Kanavelića Luka Sardelić i Hrvoje Kapelina, članovi Astronomske udruge Korčula, a mjerenje u Koprivnici Dominik Gašparić, 7. r. i Dejan Pevač , učenik gimnazije Fran Galović. Rezultate mjerenja moći ćete naći tijekom travnja na stranicama Astronomske udruge Korčula.

7. veljače (Blato) - Blaćani u potrazi za zvizdama
Članovi Astronomske Udruge Korčula sinoć su na poziv ravnatelja Srednje škole Blato Nenada Šeparovića Skendera pomagali pri montiranju i demonstraciji rada s prvim teleskopom na zapadnoj bandi otoka Korčule. Okupljeni učenici, članovi astronomske sekcije srednje škole, tako su prvi put na sveopće zadovoljstvo, iako po vrlo hladnom vremenu, promatrali blajsko nebo. Uz teleskop marke Celestron zrcala 200 mm, škola im je kupila i posebnu kameru za snimanje neba. Sekciju mladih astronoma u Blatu vodit će mlada profesorica fizike Ivana Biško, a kako nam je rekao ravnatelj srednje škole Nenad Šeparović, uskoro će biti osiguran i poseban prostor za njihov rad. Treba na kraju poput Galilea radosno zaključiti - "Ipak se kreće!" Ovim događajem ova specifična znanost dobiva sve više poklonika. Na području od Splita do najjužnije točke lijepe naše djeluje samo Astronomska Udruga Korčula i sada nova sekcija astronoma Srednje škole Blato. (IS)

9. studeni - članak objavljen u Glasu Istre
ASTRONOMSKO DRUŠTVO VIDULINI IZ KANFANARA S KORČULANIMA PODIJELILO SVOJA ZNANJA I ISKUSTVA
Zajedno u zaštiti zvjezdanog noćnog neba ... Marino Tumpić zainteresiranim je Korčulanima približio današnje stanje u Istri te zalaganja istarskih astronoma da se točke svjetlosnog zagađenja saniraju i neekološka rasvjetna tijela zamijene ekološkom rasvjetom.
Proteklog je vikenda u Korčuli, u organizaciji tamošnje Astronomske udruge i pod pokroviteljstvom Grada Korčule, održana serija edukativno-ekoloških predavanja posvećenih svjetlosnom zagađenju. Susreti su organizirani s ciljem informiranja javnosti o problemu s kojim se danas susreću sve razvijene zemlje svijeta pa tako i Hrvatska, a riječ je o nekontroliranom rasipanju električne energije i svjetlosti čime mijenjamo noćni izgled neba.
Marino Tumpić, predsjednik Astronomske udruge Vidulini iz Kanfanara, o istarskim iskustvima u vezi problema svjetlosnog zagađenja govorio je na multimedijalnoj prezentaciji u prepunoj dvorani kina »Liburna«. Tumpić je zainteresiranim Korčulanima približio današnje stanje u Istri te zalaganja istarskih astronoma da se točke svjetlosnog zagađenja saniraju i neekološka rasvjetna tijela zamijene ekološkom rasvjetom.
Za Korčulu je rekao da je, unatoč dominantnoj neadekvatnoj rasvjeti koja većinu energije rasipa beskorisno u nebo, još uvijek prostor odakle se može nesmetano promatrati tisuće zvijezda za razliku od većine teritorija na području Hrvatske. Pohvalio je inicijativu Grada Korčule da se postojeća rasvjeta u starom gradu zamijeni novom prema europskim ekološkim standardima. Korčulanski gradonačelnik Mirko Duhović podržao je ovakva nastojanja, te rekao da će Korčula i uz pomoć ovakvih događanja sačuvati zvjezdano noćno nebo.
Također je predstavljen i projekt »Istra, tamo gdje se vide zvijezde«, te kao model ponuđen Korčulanima. Donatori ovih događanja bili su Hrvatska zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Gradski muzej Korčula. Više informacija o svjetlosnom zagađenju dostupno je na www.lightpollution.org.

6. listopada 2005. - Predavanje o svjetlosnom zagađenju
U subotu 05. listopada u kino sali Liburna multimedijalno predavanje pod nazivom"Svjetlosno zagađenje" održao je Marino Tumpić iz Vodnjana. Govoreči o našem području ustvrdio je kako imamo rtelativno sačuvano noćno nebo, a uz izmjenu postojeće neadekvatne javne resvjete naš turistički proizvod mogli bi obogatiti sintagmom "Ljetujte u Korčuli gdje se juš uvjek vide zvijezde". Po završetku predavanja za sve posjetitelje organiziran je i prigodni domjenak na kojem je uz razgovor posjetitelja i gosta iz Istre gradonačelnik Korčule Mirko Duhović ispred pokrovitelja ovog predavanja Gradskog poglavarstva uručio Marinu Statut grada i otoka Korčule. (IS)

30. kolovoza 2005. - Susret astronoma u Korenici
200510_astrosusret.jpg (24630 bytes)

Od 12. do 14. kolovoza 2005. članovi Udruge sudjelovali su na Astronomskom susretu Perzeidi 2005. u Korenici. U okviru programa tih dana sudjelovali smo u radionicama brušenju stakala za izradu teleskopa (voditelji- Berislav Baračun i Stipe Vladova) i stručnim predavabjima o promatranju perzeida (predavači - Zlatko Ciganj i Nikola Biliškov). Bili smo smješteni u privatnim kućama i dobili smo pun konfor na čemu zahvaljujemo AD Korenica. Za promatranje nije bilo sriće jer je bilo oblačno i hladno ali nije bilo dosadno, upravo tih dana izgubili su se dva mađarska sportska aviona u nevremenu oko Plitvica pa smo mi naš teleskop iznili na pristaništu za trajekt u Orebiću na povratku doma i gostima na rivi pokazivali Misec. Na susretu smo upoznali mnogo prijatelja i članoma drugih udruga iz Pule, Rijeke, Zadra, Šibenika, Trogira, Splita i čak iz Belog Manastira. Još jednom zahvaljujemo članovima AD Korenica na izvrsnoj organizaciji i gostoprimstvu. (IS)

2. rujna 2004. - Do Mjeseca i dalje
Ante je stiga u Korčulu u petak 20. kolovoza, a kako ostaje samo desetak dana predložili smo mu predavanje uz projekciju Mjeseca što je on sa zadovoljstvom prihvatio. Mladen je dvi večeri uzastopno hodi u marinu di bi trebalo bit astroparty gledat kad i di izlazi Misec. Ja sam treba napravit jingle za radio i s Antetom pripremit slike za projekciju. Miče je treba donit teleskop, Ivan projektor, a Tino pripremit prezentaciju na laptopu. Žarko ni moga doć jer vozi kruh za butigu ali se isto doša javit i vidit nas. Turistička zajednica nam je posudila veliku panel ploču koju je tribalo donit u šestoricu iz skladišta HTP. Ravnatelj Srednje škole opet nam je izaša u susret s projektorom pa im ovim putem zahvaljujem na pomoći. Dan prije predavanja ja i Mladen od ponoći do dvi ure ujutro pokušali smo snimit misec jer smo se bojati da će izać kasno ali nismo uspili jer sam nešto zabrlja s programom. Bilo je tu još puno sitnih poslova zvanja na telefone itd.
Našli smo se u marini u 18 sati i 30 minuta i počeli iznosit stolice, spajat kabele od razglasa, laptopa i projektora i do osan manje kvarat sve je bilo spremno. Kameru i teleskop isprobali smo na hotelu Liburna udaljenom od marine koko kilometar i po i gle smiha na velikom platnu ugledali smo dvi strankinje. Jedna je sedila okrenuta prema nama na čvrstoj ogradi svoje sobe dok je druga ulazila i izlazila iz sobe i stalno su nešto pričale ali nismo čuli što. Slika ovih mladih gošća hotela rekla nam je da je sve spremno. Doša je i Ante i na svojim mjestima su već sedili oni nestrpljiviji. Mislili smo počet sa petnajest minuti zakašnjenja kako bi nadoknadili to što će Mjesec izać kasnije nego smo planirali ali Neven Fazinić koji je sjedio u publici bio je neumoljiv. Danu što se više čeka ponavljao je skoro uvrijedljivo.
Kad je krenulo svima nam je laknulo i samo je teklo uz prekrasne slike planeta našeg sistema, živu sliki mjeseca iz našeg teleskopa i riječi našeg Anta pa iako je s obližnje tarace dopirao miris roštilja i zvuci dalmatinske pisme ništa nije moglo narušiti mir i pažnju oko pedesetak prisutnih zaljubljrenika astronomije. (I. Sardelić)

25. kolovoza 2004. - Promatranje mjeseca uz pomoć kamere
Ovako je sinoć izgledao Mjesec na Plokati, viđen našim teleskopom Konus-super 200mm, kojeg su sliku naši sugrađani i gosti mogli vidjeti na platnu metar ipo za dva metra uz pomoć projektora. Mjesec je kamerom povećan 200 i 400 puta. Prvi put u našim aktivnostima odlučili smo se na ovakav način gledanja nebeskih tijela jer smo u posjedu opreme koja nam to omogućuje. Slika iz teleskopa prenesena je kamerom do laptopa, a zatim na projektor kojeg nam je ustupila Srednja škola Korčula. Kod publike smo primjetili nevjericu o tome što vide, pa su tako mislili da se radi o projekciji filma. Naravno, posjetiteljima smo omogućili praćenje Mjeseca i klasičnom metodom uz još jedan naš teleskop kojeg je opsluživao naš neumorni šjor Nikola Leleković. U ovoj prezentaciji sudjelovali su sljedeći članovi: Favro Mladen, Ivan Grbin, Depolo Miće, Robert Fabris, Tino Žuvela iz Vele Luke, Ivan Sardelić i Žarko Klisura. (I.S)

12. lipnja 2004. - Venera na Stradunu u Dubrovniku
Poput ostalih astronoma u Hrvatskoj i mi smo se pripremali za ovaj izniman i rijedak događaj, tim više što smo išli u Dubrovnik gdje nas je očekivalo puno više svita. Odlučili smo ponijeti tri teleskopa kako bi omogućili što većem broju ljudi gledanje. Za svaki teleskop napravili smo filtere a za velikog i filter za snimanje preko kamere. Opremu i sve što nam treba ukrcali smo u kombi u ponoća i po malo prilegli i digli se u tri manje kvarat da stignemo na trajekt u tri i po. Krenuli smo rano kako bi imali dovoljno vrimena za se namistit. Na radio Dubrovniku se već danima vrti spot koji je najavljiva naš dolazak a po gradu su bili izlipljeni plakati.
Na put su krenuli: Ivan Sardelić, Ivan Grbin, Mladen Favro, Nikola Leleković, Tino Žuvela, Mate Skokandić, Tonči Belić, Ante,Luka, Sani, naš vozač Ante i moj drugi sin Martin od godinu po dana. Došli smo oko 6 i po uri i uz dozvolu ušli kombijem u grad na Stradun. Nigdi nikoga samo smeće i škovacini. Učinili smo krug po praznom Stradunu za vidit koje je najbolje misto na kojem ćemo vidit izlazak sunca. Svako misto je bilo loše- ili smetaju zidine ili je grubo misto pa smo se vratili kraj Orlanda.

Pitali smo nike prolaznike di izlazi sunce ali nisu nam znali reć, a jedna je rekla desno od Žarkovice pa smo postavili teleskope pokraj jedne knjižare na sjevernu bandu Straduna kako bi vidili što veći dio neba. Posli smo se obadali da je to Algoritam čije su nas djelatnice posli kad je zavrućilo lipo tendon čuvale od sunca. Mlađi su pošli tražit koji kafić za popit kavu ali sve je bilo uzalud otvaraju tek u devet uri.

Ono malo judi što su se digli iz ko zna kojega razloga gledali su nas ko da je doša cirkus ali mi smo bili u poslu i u oduševljenu što će se dogodit i što smo na Stradunu. Kad smo sve postavili obadali smo se da sunce obasjava kip sv. Vlaha na istoimenoj katedrali što znači da smo falili misto. Ostalo je još petnajest minuti do početka kontakta Venere i sunca. Brzo smo preseliti jedan teleskop na drugo misto kako bi snimili ono najboje ali di je Tino išće kavu zovem ga na mobitel, doša je i pokušavamo namistit parametre kamere ali uzalud ne možemo dobit dobru sliku. Kamera previše povećava. Tino govori da će uspit ali ništa! Vaja se pripremit za gledanje jer judi već dohodu. Na sunčevom disku u 7 i 20 miš je ugriza bokun to je ona Venera, veća je nego što sam misli. Zovu me s radio Dubrovnika i idem direktno u eter. Govorio sam o tome što vidimo i kako su nas Dubrovčani privarili za misto izlaska sunca kad više nisam zna što reć da sam mobitel jednoj gospoji koja je upravo završila gledat pa im je prenjela svoje oduševljenje. Kešo je još u đemperu a sunce je počelo peć a on se nema kad ni svuć.

Za pola ure prinili smo jedan teleskop na ono prvo misto jer nam je ovamo poče smetat kampanel, a za uru i druga dva i donili lumbreline kako bi bili u sjeni. Bilo mi je krivo što nismo ništa snimili ali ni bilo vrimena za plač. Kad smo se sredili počeli smo grist sendviče koje nan je bi pripremi Grbin.

Sunce se polako dizalo i obasjalo cili Stradun a oko nas je bilo sve više novinara i fotografa, vajalo je počet pričat priče i svi su se dobro snašli pa i ne znam koliko sam puta ponovio rečenice to vam je samo danas ovoliki smo i mi i to je Venera a ljudi su odlazili s oduševljenjem. Naravno bilo je i grintala sa zaključcima: pa je to to? Ali nije bilo vremena za loše osjećaje, tribalo je stalno namištat teleskop i sa svima bit srdačan i sve i pokazat i objasnit. Doša nas je pozdravit i dožupan Leleković kojemu je brat bi među nama. Pojavila se i Šujica ali nije gledala kroza teleskop, samo u nas a koji su ti tamo? Ali zato je Adrijana Tomašić guštala i bila oduševljena. Moran je pohvalit za promidžbu cile akcije na radio Dubrovnik. Stigla je i televizija, uvuka sam stumak i nešto blebletao a oni su pitali i strance o utiscima a najuvjerljiviji je bio naš šofer.

Počelo je bit vruće, Venera je došla na pola Sunca a stranaca koji su u Dubrovnik jutros doputovali ogromnim brodom bilo je sve više u redu za gledanje pa smo se počeli češće izmjenjivat na teleskopima. Počela se činit prava fila! Jure i Marina iz Zajednice za tehničku kulturu su nam donili kolače za okripu jer smo bili gladni. Dogovorili smo se da nećemo ostat do kraja jer je umor već čini svoje. U podne i po smo počeli polako pakirat teleskop po teleskop i polako se pripremat za povratak. Ali svit je i dalje dolazi pa smo na kraju morali biti i malo grubi kako bi se izvukli. Ipak, svi koji su bili u fili, vidili su Veneru.

Posljednja zajednička fotografija na Stradunu i eto nas na putu doma priko Franjinog mosta zadovoljni i umorni , a tisuće ljudi vidjelo je ono što smo i mi željeli vidjeti i nikad više nećemo imati priliku. Na žalost, vratili smo se bez dokaza što smo gledali, ali ništa za to mi smo živi dokazni materijal. (I. Sardelić)

31. listopada 2003. - Godišnja skupština astronomske udruge
31. listopada u prostorijama Udruge je održana izborna skupština Astronomske udruge iz Korčule, na kojoj je izabrano vodstvo u sastavu: predsjednik Ivan Sardelić Šore, dopredsjednik Robert Fabris, tajnik Miće Depolo, blagajnik Ivan Grbin prof., stručni voditelj Mladen Favro, članovi Žarko Klisura i Vinka Lozica. Jedna od prvih odluka novog vodstva je vezana uz rad s članstvom i zainteresiranim građanima. Od 7. studenog svaki petak će prostor Udruge biti će otvoren za članove i javnost u vremenu od 18 do 17 sati. (I. S.)

5. rujna 2003. - Pogle du nebo iz Defora
U večeri dima i požara na Lastovu okupila se grupa astronoma iz Korčule na bandi od Defora ispred preljepe kućice jednog korčulanskog umjetnika kojem zahvaljujemo na gostoprinstvu. Najprije smo našim teleskopom promatrali užas požara na susjednom otoku a potom se uhvatili nama zanimljivih zvijezda polumjeseca i naravno Marsa. Ovaj prigodni izlazak na teren u prirodu i daleko od gradskog svijetla upriličili smo u čast našem počasnom članu Antu Radoniću koji nam je dakako pokazao svoje iskustvo i znanje u promatranju nebeskih objekata. Svi nisu stali na sliku jer su morali oko ponoći krenuti natrag zato ćemo nabrojiti njihova imena: Miće, Vinka, (novi članovi Katarina i Perta) Beris, Mate i Tonči, a ovu fotografiju napravio je legendarni Ive Defora koji stalno luta ovim prostorima tražeći nove inspiracije za svoje pjesme. Na kraju je rekao: - "Judi moji ovo što sam vidi večeras je čudo, moja nova pisma zvat će se - Zvizde s Defora".

27. kolovoza 2003. - Astronomska udruga dobila prostor za rad
Nakon pet godina uspiješnog rada, Astronomska udruga Korčula je konačno dočekala useljenje u svoje prostorije. Danas, u posebnom trenutku, kada je planet Mars bio najbliži Zemlji u posljednjih 60000 godina, gradonačelnik Korčule Mirko Duhović predao je predsjedniku udruge Ivanu Sardeliću na korištenje novi prostor smješten pored zapadnog ulaza u grad. Ovom činu su bili nazočni brojni članovi udruge te predstavnici drugih gradskih volonterskih organizacija. Istim povodom, večeras na terasi ACI Marine u Korčuli, predavanje o planetu Mars će održati Ante Radonić, počasni član Udruge i voditelj planetarija pri Tehničkom muzeju u Zagrebu.

31. svibnja 2003. - Pomrčina Sunca
Ekipa

.. Digli smo se u 4 ure ujutro, nigdi nikoga, skupili smo opremu iz prostora udruge i uputili se na nove pute izabrat dobro misto. Nismo znali di će izać Sunce pa smo išli na sigurno poviše kuće Gradonačelnika. Na mjestu događaja dočekala nas je skupina mladih koji su upravo izašli iz diska, a doveli su i tri mlade Francuzice. Sunce je provirilo tek u 5 sati i 30 minuta iznad Pelisca i polako se penjalo dopola prekriveno Mjesecom. Svi smo bili oduševljeni njegovim izlaskom, a nama je laknulo jer ni sami nismo bili sigurni hoće li se što vidit. Uto je naleti i prvi čovjek Grada i zajedno sa nama gledao pomrčinu koja je trajala do 6 sati i 15 minuta. (I. Sardelić)

7. svibnja 2003. - Promatranje prolaza Merkura preko Sunca
Promatranje Sunca uz pomoć filtera do sada nismo radili i nismo znali ishod svega skupa. U Zagrebu smo pronašli foliju koja upravo služi toj svrsi. Ali kako je kupit? Do srijede je ostalo svega par dana pa smo se odlučili na ht expres jer je tip u Fotomedikal reka da što pošalje danas stiže sutra. Šestog popodne ja idem na poštu a oni mi kažu nema ništa od toga prije 8 ujutro jer to je istina, u Dubrovniku, ali ne i u Korčuli. Panika! Navečer smo napravili nove plakate i polipili na oglasne ploče, napravili radni sastanak i dogovorili se da ću je ujutro poć na poštu po filter, Mladen će napravit ležište za filter a Ivan osigurat hlad. Sve je bilo postavljeno do 9 i po uri i evo ti već prvih ljudi. Gledali smo Merkur najprije povećanjem od 40 puta i lipo se vidi već na pola puta kojeg je trebao proć do podne. Vidila se je i jedna veća sunčeva pjega veličine dva Merkura posred Sunca i nekoliko manjih na krajevima. S povećanjem od sto puta lijepo se primjećivao Merkurov krug na samom rubu sunčevog diska, a slika je bila pomalo plave boje od filtera. Razveselilo je nas tridesetak učenika O.Š.Petra Kanavelića koji su uz pratnju učiteljica došli na Rampadu. Mnogi gosti grada su također pogledali kroz naš teleskop tip reflektor Konussuper 200mm iako poprilično strašljivo misleći da moraju nešto i platiti. Oduševljenje smo vidjeli kod gosta iz Češke i njegove supruge, kaže da je fizičar i da ovo nije očekivao vidjeti na odmoru. Pristigli su i novinari; gospođica Filippi, gospodin Perić i Grbin, a radio Korčula je imalo direktno javljanje s Ramapde u 11 i po. Merkur se polako približavao desnoj bandi sunčeva diska a ja sam mora poć radit pa smo skupili opremu zadovoljni i izmučeni vrućinom. Zahvaljujući digitalnom fotoaparatu gospodina Peručića imamo i par slika ovog tranzita za uspomenu. (I. Sardelić)

5. kolovoza 2002. - Predavanje o najstarijem europskom kalendaru
Dr. Aleksandar Durman sinoć je u Ljetnom kinu u Korčuli održao predavanje o vučedolskoj kulturi te najstarijem europskom kalendaru. Vučedoljani su svoje poimanje svijeta oslikali na glinenim posudama. Iz njih se mogu isčitati prikazi rađanja Sunca, pojedinih zvijezda i planeta. Na jednoj posudi, pronađenoj u Vinkovcima, oslikan je najraniji europski kalendar s pripadajućom simbolikom četiri godišnja doba. Kalendar je datiran oko 2600. godine prije Krista. Organizatori ovog zanimljivog predavanja su bili članovi astronomske udruge iz Korčule. --> http://www.ekologija.net/komso/orion.htm

28. lipnja - Posjet Zvjezdanom selu na Mosoru
Korculani na Mosoru

Na poziv Zajednice za tehničku kulturu grada Splita, uz sponzorstvo Mediteranske plovidbe iz Korčule, članovi članovi Astronomske udruge Korčula boravili su subotu i nedjelju na planini Mosor. U novoizgrađenom objektu na 730 m nadmorske visine potpuno opremljenom za duži boravak, naša je grupa za mnogobrojne Splićane upriličila gledanje nebeskih pojava teleskopima. Objekt u kojem smo boravili ima tri etaže i terasu na kojoj se nalazi manja kupola proizvedena u Grebenu. U prizemlju su smještene četiri sobe za spavanje, kuhinja, tuševi i wc te sala za dnevni boravak. Polukružnim stepenicama dolazi se do prvog kata na kojem je smještena dvorana za predavanja i sastanke. Stepenice nas dalje vode do terase na kojoj se naziru temelji šest metarske kupole u izgradnji. Kada bude gotova biti će to jedna od najvećih u Hrvatskoj.
Zadivljujući je pogled s ovog objekta koji se zove "Zvjezdano selo", a nadmorska visina od 730 m nam je olakšala nesnosnu vrućinu tog dana. U Zvjezdano selo smo se zaputili trajektom za Drvenik u subotu 22. lipnja i nakon još dva sata vožnje prema Splitu stigli smo u podnožje Mosora. Cesta do vrha brda bila je asfaltirana osim manjeg dijela pri samom vrhu do kojeg smo uglavnom vozili u prvoj. Za povratak smo odlučili izbjeći magistralu pa smo se manjim putem spustili na Omiš preko živopisnih Srinjina, Sitnog Gornjeg i Tugara starom cestom ali preljepom panoramom ušća Cetine. Iako smo u Drvenik stigli već u 7 i 30, kakva je bila fila mislili smo da se nećemo ukrcat, ali srećom naše je Dominče dovoljno veliko i njime smo umorni nakon malo spavanja sretno stigli doma. Dok smo prolazili pored zidina starog grada vatrogasci su u marini imali svoju vježbu. (I.S)

6. svibnja 2002 - Konjunkcija planeta
Večeras je naša udruga organizirala za građane promatranje najavljene konjunkcije planeta Venere, Saturna i Marsa. Planete su u najbližem položaju i večeras su tvorile lik trokuta. Teleskopom su još za sumraka bili vidljivi Saturnovi prsteni, Jupitrova dva mjeseca i Mars. Venera je još za dana izgledala poput malog sjajnog sunca. Merkur nije opažen zbog niske sumaglice i sunčeva bljeska. Posjetitelji su pokazali veliki interes i poznavanje pojave a većini je poznata i teorija o konjunkciji planeta kao objašnjenju najčuvenije "zvijezde repatice". (R. Fabris)

12. travnja 2002. - Stigla su zrcala.
Prije godinu dana kupili smo dva ručno izbrušena stakla od 290 mm kako bi napravili nove teleskope. No pojavio se problem. Nitko u Hrvatskoj ne nanosi refleksivan sloj na staklo. Preostala nam je potraga u inozemstvu. I kad smo izgubili svaku nadu pronašli smo, zahvaljujući Mladenu I Robertu u institutu Ruđer Bošković čovjeka koji je to bio kadar učiniti. Prethodno smo napravili dva prstena pomoću kojih su se zrcala u komori zavoda za atomska istraživanja naparila, a rezultat je bio izvanredan. Sada nam preostaje napraviti dva nova i veća Dobson teleskopa. Kako smo jednog takve vrste već napravili, pred nama je lakši dio posla odnosno pitanje koji materijal upotrebiti - drvo, lim ili možda plastiku. (I. Sardelić)

1.travnja - Komet nad Vignjem!
Večeras su članovi Astronomske udruge i prijatelji noćnog neba promatrali komet Ikeya-Zhang. Gledano sa zapadne rive, komet se prividno spuštao nad Viganj. Teleskopom se od 20:00 do 21:00 sat lijepo vidio rep kometa, kasnije se komet "spustio" u laki oblačni sloj. Nastavljeno je opažanje lijepo vidljivih saturnovih prstenova, jupiterova 3 mjeseca i Marsa. Ova vedra noć je jedna od posljednjih prilika za opažanje kometa jer će se za nekoliko dana komet moći vidjeti samo u zoru. (R.F.)

11. prosinca 2001. - OPAŽANJE KOMETE LINEAR

Prošlu noć , 10.12. od 19-21h je grupa članova udruge opažala komet Linear. Izabrano je odlično mjesto promatranja kod crkve Sv.Martina u Žrnovu. Nekoliko prethodnih pokusnih pozicija nije zadovoljilo kriterije vidljivosti južnog neba, dovoljne visine nad slojem sumaglice i zagađenošću rasvjetom. Korišten je teleskop Konusky200 i okular Plossl25-40x. Komet je bio dobro vidljiv sa detaljima izduljene kome i dvostrukog "repa". Rezultati snimanja fotoaparatom će biti poznati nakon obrade u specijaliziranom laboratoriju. Stoga je prikazana fotografija studenata S. Micanovića i I. Zamboni. Opažani su i Saturn, Jupiter,Orion "sa svim dodacima" i Plejade. Uvjeti promatranja su bili gotovo idealni ali je teško bilo baratati finim instrumentima na hladnoći. (Robert Fabris)

7. rujna - Mali izlet na sjevernu hemisferu
7. rujna 2001. god. organizirali smo promatranje neba za grupu studenata arhitekture iz Aucklanda koji pohađaju ljetnu školu arhitekture u gradu Korčuli. Dalekozorima i teleskopom Konusky200 su opažana zviježđa, planet Mars, detalji Mjeseca, kuglasti skupovi i maglice. Gostima sa južne polutke je bilo zanimljivo prvi puta vidjeti detalje na nebu sjeverne hemisfere. Posebno su ih zanimala zviježđa Velikog i Malog medvjeda i Sjevernjača te Lira sa Vegom. Stručnu pomoć i mnoge zanimljive detalje nam je pokazao i objasnio prof. Ante Radonić. (R.Fabris.)

30. kolovoza - Mjesec na dlanu
Promatrali smo čitavih 92% Mjeseca na Astroparty-ju kojeg smo organizirali 30. kolovoza. Odaziv građana i gostiju, a posebno djece, bio je očekivano velik jer je akcija izvedena na prometnom ulazu u stari grad. Poneki tanki oblak je odglumio filter a oni deblji su bili prolazni i omogućili su da u pauzama posjetitelji upoznaju nazivlje objekata na mjesečevoj površini sa karata koje je udruga podijelila. Udaljenost od 400.000 km je smanjena pomoću reflektora Konusky 200mm i refraktorom 68mm. Kašnjenje slike Mjeseca od 1.3 sekunde nam nije pravilo probleme :-). Interesantna je bila o boji mjesečevog diska što je dovelo do rasprave o materijalu na površini. Pomoć razrješenju takvih mnogobrojnih pitanja je pružio prof. Ante Radonić, naš česti gost i suradnik akcija. (R. Fabris)

20. kolovoza - Predavanje o planetima
Astronomska udruga Korčula održano je predavanje "Čudesni svjetovi drugih planeta". Predavač je ANTE RADONIĆ, voditelj planetarija pri Tehničkom muzeju u Zagrebu, a uz predavanje prikazani su i atraktivni dijapozitivi.

22. lipnja - Održan astroparty
Prvog dana ljeta Astronomska udruga Korčula priredila je svoju već prepoznatljivu Astroparty u samom centru grada. Upravo tog dana planet Mars bio je najbliže Zemlji, udaljen 67 miljuna kilometara. Ovakvi susreti dogadaju se svake dvije godine, a 2003. će udaljenost između ova dva planeta iznositi samo 56 miljuna kilometara. Korčulanski astronomi iskoristili su ovaj trenutak kako bi svojim teleskopom zrcala 200mm sugrađanima još više približili Mars. Tom prilikom Astronomska udruga postala je bogatija za nove članove, a među njima je i gospodin Nikola Leleković, povratnik iz SAD-a koji je na Astroparty donio svoj teleskop kojeg je kupio nakon što je pročitao knjigu "Svemir". Uz mnogobrojne Korčulane svoj pogled kroz teleskop prema planetu Marsu usmjeravali su i stranci. Među njima bio je i američki jahtaš. Oduševljen onim što je vidio pohvalio nam se da je i sam napravio teleskop, a da njegova supruga radi u poznatom američkom opservatoriju Mt Palomar gdje se nalazi prvi veliki teleskop na svijetu. Iako je atmosfera prvog dana ljeta bila poprilično nestabilna, članovi Astronomske Udruge mogu se pohvalili kako su na crvenom planetu vidjeli tamne mrlje i ledenu polarnu kapu južnog pola.
(Mars izbliza i sada, za Vas snima Mars Global Surveyor i prikazuje pod linkovima ovdje: http://www.msss.com

)

9. siječnja 2001. - MJESEC U MRAKU

Jučer je periodični ribarski "mrak" nastupio pri punom Mjesecu! Takvu rijetku pojavu su u utorak 09 siječnja 2001., članovi Astronomske udruge Korčula prezentirali građanima i članstvu teleskopom i dalekozorima na terasi sale Rustik u večernjim satima. Opažan je ulaz Mjeseca u polusjenu, puno pomračenje i izlazak. To nije klasična pomrčina pri kojoj Mjesec prolazi preko sunčeva diska i time zakloni svjetlost pučanima našega grada. Ovaj put je Mjesec prošao kroz zemljinu sjenu te bi hipotetički Selenit (pučanin Mjeseca) mogao gledati svoju pomrčinu Sunca zaklonjenog Zemljom! Teleskopom je bio dobro vidljiv i oštar rub sjene u kretanju površinom Mjeseca i time otkrivao inače slabo vidljive detalje reljefa. Kada je nastupilo potpuno zasjenjenje, mjesečev disk je potamnio, još uvijek vidljiv ali više ne zimski hladne srebrene boje nego lijepe bakrenocrvene! Za tu je promjenu odgovorna zemljina atmosfera i fizika refrakcije svjetlosti Sunca. Meteorološki smo bili povlašteni vedrom i bistrom atmosferom pa smo posjetiteljima pokazali i Saturnove prstene, Jupitrove mjesece, maglice u Orionu i na kraju predivne Plejade prepune zvijezda.

23. kolovoza 2000. - Astro party u Dubrovniku
Članovi Astronomske udruge Korčula su svoje aktivnosti noću 23. kolovoza 2000. godine predstavili građanima i gostima Dubrovnika. Zanimljivost ljetnog zvijezdanog neba su pokazali na kuli Sv. Ivana; pod nazivom Astro party Dubrovnik. Opažani su Mjesec u posljednjoj četvrti, Saturnovi prsteni, Jupiter sa njegovim mjesecima te značajnije zvijezde i galaksije. Inicijator i organizator dogadjaja je korculanska Astronomska udruga a susretljivi su domacini bili voditelji Zajednice tehničke kulture Županije dubrovacko-neretvanske. Clanovi Udruge su izvršili i prva pokusna astrofotografiranja novonabavljenom opremom teleskopom Konusky koji se pokazao optimalnim za prezentaciju neba. Naporan su posao obavili voditelji opazanja: Ivan Sardelic, Mladen Favro , Dalibor Farcic, Ivan Grbin i Ognjen I Robert Fabris,Sani Sardelić,Vinka Lozica I Ines Iličić.. Događaj su pratili mnogobrojni Dubrovčani te je red za pristup teleskopima bio sve do ranih jutarnjih sati. Clanove su posebno radovale cakule sa dubrovackim amaterima a posebno s nastavnicom skole " Lapad", gospojom Jasminkom Nikolić, voditeljicom vrlo uspjesne skolske astronomske grupe.

Srpanj 2000. - Novi teleskop
Napokon je stigao i novi teleskop!. To ne znači da su naši stariji teleskopi za bacit, već mogućnost bržeg i preciznijeg pronalaženja nebeskih objekata i što je novitet - njihovo fotografiranje. Ovaj vrijedan teleskop kupili smo štedljivim prikupljanjem sredstava koje nam je uplaćivala Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije.
Praćenje važnih astronomskih događaja kao što su pomrčine i njihovo najavljivanje široj javnosti naš je važan zadatak. Zabilježiti fotoaparatom uz pomoć teleskopa naše veliko zadovoljstvo.

11. kolovoza 1999. - Totalna pomrčina Sunca
Totalna pomrčina Sunca u Korčuli 11.08.1999. praćena teleskopom astronoma (preko projekcije na papiru) i zabilježena na video vrpci-arhiv Udruge. Građanima su dijeljene specijalne naočale za ovu prigodu i zatamljena stakla. Svemu ovome prethodila je 45 minutna emisija Radio Korčule koju je vodio Ante Radonić.

Kolovoz 1998. - Teleskopima na Mjesec
(Naslov prvog novinskog članka u Slobodnoj Dalmaciji 1998. godine, kojimom su članovi Astronomske Udruge Korčula započeli svoje djelovanje u javnosti.)
Korčula - predstavljajući se građanima i mnogobrojnim korčulanskim turistima, nedavno osnovana astronomska udruga Korčule organizirala je s korčulanskih gradskih zidina promatranje planeta Jupitera i zemaljskog satelita mjeseca. Voditeljima ove noćne seanse, Krešimiru Favru i Ivanu Sardeliću, veliku je stručnu pomoć pružio zagrebački korčulanin Ante Radonić, voditelj Planetarija zagrebačkog Tehničkog muzeja, a ostali članovi Udruge dijelili su mnogobrojnim posjetiteljima letke ne engleskom i hrvatskom jeziku s opisom ovih planeta. (Ž.P.)