KorčulaNET

ISLAND & TOWN OF KORČULA
Places on the island
History, art & culture
Korcula and Marco POLO
Korcula and Peljesac wines

How to get to the island...

Weather
>
IMAGES
Photo album
photos.Korcula.NET
Image show
>
SERVICES
Business index
Hotel accommodation
Private accommodation
Villas, Apartments & Rooms
Auto - camps
Tourist info line Tourist info
USEFUL INFORMATION
FAQ and comments
Grad Korčula
Lokalne udruge i institucije
>
NEWS & EVENTS
Events  calendar
Moreška sword dance
The Festival of Sword dances
Marko Polo song festival
Korčulanski običaji
News and events archive
>
WEB COMMUNITY
Personal pages
Families history (GED files)
E-mail directory
Ad pages
Advertising, sell, purchase .
----> Korcula CHAT
Discussion forums
Message board
Stavovi iznjeti na ovoj stranici, ne odrazavaju stavove svih sudionika niti urednistva stranica.

---> Contact

---> WEB Search
 >

Visit since Jan 1st 1998
Hit Counter

 

Click for KO-Wireless info pages
KO-Wireless

Click for advertising pages

Klikni za Suncobranove komentare
Slobodan Suncobran
Druga banda PLOKATE

click for video news
Video vijesti
& filmovi

 

Marco Polo homepage

Birthplace of Marco Polo, the First European
... Other explorers before him had changed the geography of the world. Marko Polo changed its history. We see Marko Polo as a fitting symbol of, and role model for, todays young Europeans, epitomising as he does those qualities of daring, initiative, imagination and intellectual curiosity ... (JG)

> LINKS
Currency exchange list - HNB
 
bluearrow.gif (76 bytes) KVIZ
bluearrow.gif (76 bytes)
Ivo Maričić Đani - Web art exhibition.
bluearrow.gif (76 bytes) Marija Šegedin - Web exhibition
bluearrow.gif (76 bytes) Marko Marelich, domoljubne pjesme, članci iz povijesti Čare ...
> WEATHER & WEB Cams
Korcula weather station DHMZ Weather report for the Adriatic for today
Korčula weather station
Korčula hotel Marko Polo webcam
Korčula Mediteranska webcam
 Peco's web cam (bus terminal)
> WEB POOLS
bluearrow.gif (76 bytes) ANKETA --> Prethodne ankete
> NEWS (vijesti pišu posjetitelji) --> Pošalji vijest
bluearrow.gif (76 bytes) ISLAND of KORCULA TODAY - IMAGE
---> 9/2/2010 -   Bojice (Djeca iz vrtića u Žrnovu) ... (Photo: AM. Skokandić)
9. veljače (Korčula) - Maškare i u vrtiću
U Dječjem vrtiću Korčula već danima je šušur, tete i mame pripremaju odjeću za maškare. Tako po vrtiću trčkaraju zvjezdice, mačkice i druge životinjice, te razni veseli klaunovi.
Naš običaj je šetati gradom da nas svi vide kako smo lipi, ma nam već danima to ne dozvoljava ružno vrijeme. Stoga smo danas učinili maskenbal, i opet ćemo, kad nam dođe vlada od maškara. (FI)
9. veljače (Korčula) - Akcija Crvenog križa
Mladi Crvenog križa Korčula pozivaju vas na akciju „Zajedno u službi čovjeka„ gdje će se vršiti kontrola šećera u krvi i krvnog tlaka, a istovremeno prikupljati će se dobrotvorni prilozi za pomoć Haitiu i poplavljenim područjima Hrvatske. U Korčuli akcija će biti 11. veljače (četvrtak) u prostorijama Doma kulture u vremenu od 09 do 11 sati i u Sv. Antunu 12. veljače (petak) u prostorijama „Moje Sunce„ od 09 do 11 sati. Dođite i podržite našu akciju. (M. Milat)
9. veljače (Korčula) - Maškare u Pecovom pubu i Liburni
Evo malo slika maškara iz "Peco's Pub" i "Liburne". Zabavljali su nas Elvis & ZZ Top. Slikao: Peco -->
Vidi slike
9. veljače (Pupnat) - Pupnat postiže rezultate u Zagrebu
Ovog vikenda u Zagrebu je održan prvi ovogodišnji juniorski turnir u biljaru na kojem su sudjelovala i tri igrača Biljarskog Kluba Pupnat. Za Pupnat su igrali Petar Stanišić (jedna pobjeda), Franjo Damir Kiš (dvije pobjede) te Mate Liam Farac treće plasirani na turniru s četiri pobjede. Mate je poražen u polufinalu s 6-2 od konačnog pobjednika turnira.
"S obzirom kako naši mladi igraju samo oko godinu i po, od otvaranja naše biljarnice, vrlo smo zadovoljni njihovim rezultatima. Mnogi ljudi/roditelji u "Ground Zero" biljarnici u kojoj se igralo su nam dolazili čestitat. Sva trojica imaju tek 17 godina i imaju ovu i sljedeću godinu natjecanja na juniorskoj razini" - kaže Marko Farac predsjednik kluba. (D. Vlašić)
9. veljače (Korčula) - In memoriam Pero Tedeschi
Kaže se da upravo pogrebi najslikovitije obilježavaju i određuju značaj i veličinu pokojnika. Može se slobodno reći da je to slučaj sa Šjor Perom Tedeschi, kojeg je povodom njegove smrti ispratila Korčula i otok svih struktura i dobri.
Njegov odnos prema ljudima, okolini, poslu porodici bio je pun odmjerenosti, takta, sadržajnosti i dostojanstva i diskretne otmenosti. Svugdje oko sebe širio je duh veselosti, optimizma, tolerancije, a nadasve osjećaj i ljubavi prema gradu Korčuli, njenoj povijesti, tradiciji, kulturnom i gospodarskom napretku.
Rodjen 6.10.1920. u poznatoj korčulanskoj porodici Tedeschi od oca Iva, poznatog bankara, knjižnjičara, putničkog agenta, dramskog djelatnika, autora sedmog kolpa korčulanske moreške i majke Vinke rodj. Depolo Kikiriš. Umro je 6.2.2010, a pokopan 9.8.2010 na mjesnom groblju u Korčuli. U mladosti je bio odličan sportaš, kapekaš, da bi nakon školovanja u Korčuli završio trgovačku akademiju u Zagrebu.
Kao mlada osoba uključio se u napredni lijevi antifašistički pokret u Korčuli, kojeg je organizirala KPJ i SKOJ, medju korčulanskom mladosti, inteligencijom, te radništvom. U sastav XXVI dalmatinske udarne divizije uključio se aktivno u Narodno oslobodilačku borbu (NOB). Nakon slavnog borbenog puta divizije premješten je na Maltu u bolnicu (La Veletta Genaral Hospital 39). U toj bolnici bilo i drugih boraca NOP-a iz Korčule, a kao učesnik NOP –a, tamo je već kao liječnik radio Korčulanin Dr Karlo Pansini. Nakon izlaska iz bolnice, takodjer na Malti je u tranzitnom kampu NOP-a uspješno je završio topnički kurs.
Iz Malte prebačen je u slavnu Prvu proletersku brigadu, provevši dio vremena u Istri i Trstu, gdje je pored vojnih zadaka u jedinici, često učestvovao u dogovorima sa predstavnicima lokalnog talijanskog stanovništvom, lojalnog NOP-u i nekompromitiranog suradnjom sa fašistima.
Nakon pobjede nad naci-fašizmom, demobiliziran je na vlastiti zahtjev, te se odmah vratio u svoju Korčulu, gdje je sa svojim prijateljima iz mladosti odmah pristupio obnovi ratom razrušene Korčule. Postao je osnivačem i direktorom novog gradskog trgovačkog poduzeća ZABRIG.
Nakon prelaska u novoformirano općinsko trgovačko poduzeće GRADINA, od nje je vrlo brzo napravio respektabilno poduzeće reginalnog značaja, proširio suradnju sa tadašnjim ŠIPADOM iz Sarajeva, izgradio moderno skladište i pekaru Strećici, obnovio i modernizirao sve stare prodavaonice, svih asortimana i roba, te nabavio prve moderne kamione za snabdijevanje otoka.
Otvorio je i prvi supermarket u Korčuli, u tadašnjem domu Partizana, kojeg je kao ondašnju Sokolanu, nagradio njegov otac, sa grupom tadašnjih Korčulanskih poduzetnik prije 2. sv. rata. Izgradio je i zamjensku sadašnju sportski dvoranu Osnovne škole. Bio je i direktor Sportskog centra Badija, gdje su boravili, trenirali i odgajali se ugledni sportaši ondašnje Jugoslavije: Cerar, Čaklec, Ante Kostelić i drugi, kao brojna mladež.
U njegovo vrijeme na Badiji napravljeni su gotovo svi postojeći sportski objekti, podignut kat na krilu franjevačkog dormitorija, izgradjena velika cisterna, te obnovljena poljoprivreda na badijskom polju. Takodjer, tada je na Badiji otkriven je važni arheoloski nalaz – Badijski neolitski noževi, sada u Gradskom muzeju.
Njegov volonterski rad u gradskoji lokalnoj politici, gotovo je neizmjerljiv. U dva mandata bio je Predsjednik tadašnje Mjesne Zajednice Korčula, član Skupštine i vijeća MZ u nekoliko mandata, te viječnik u SO Korčula. Bio je predsjednik MZ Korčula, kada je Korčula dobila nekoliko važnih gospodarskih i infrastrukturnih objekata: ACY Marinu,novi autobusni kolodvor, novu poštu, moderni kanalizacioni sustav.
Kao predsjedniku Mjesne zajednice Korčula uručena mu je u Korčuli donacija od miljun US dolara Brown fondacije Texas iz SAD, za obnovu Palače Arneri, kojom su završene 3, od predvidjenih 4 faza. To je inače bila najveća pojedinačna strana donacija u ondašnjoj Jugoslaviji. Na ceremoniji dodjele u Korčuli nazočio je izaslanik Veleposlanstva SAD u SFRJ iz Beograda, brojni gosti TV, novinari, te Lady Maclena i Sir Fizroy Maclean –a, koji su šjor Pera na značajnim mjestima spomenuli u svojim poznatim knjigama i memoarima na engleskom jeziku. Njegova sklonost ka kulturi i umjetnosti bila je njegova opcesija, zadovoljstvo i hobby.
Bliski poznavaoci tvrde da je gotovo "prima vista" mogao na pikolu – svojim svojevrsnim zaštitnim znakom – znao odsvirati komplicirane dijelove čuvene uvertire Rosinijeve opere "SEMIRAMIDE". Bio je dugogodišnji član i jedan od voditelja RKUD–a i KUD Moreška neumorno je dolazio na prove širio optimizam, veselje i zadovoljstvo medju članovima, a naročito mladima. Pjate od mužike udara je gotovo do kraja života. Ogledao se i kao amaterski glumac u kultnom partizanskom filmu Branka Bauera "Pod sumnjom" snimanog u Korčuli. U čestima raspravama sa poznanicima i mladosti koja ga je rado slušala u Planjakum udro i razborito pričao je, objašnjavao, moderirao i smirivao zapaljene dijaloge o kompliciranim dnevnim i prošlim političkim dogadjaima iz NOB-a, Domovinskog rata, isključivo na principima tolerancije, uvažavanja fakti, bez strasti, objektivno i bez velikog subjektivizma.
Nosilac je brojnih priznanja i odlikovanja, te prošlogodišnje nagrade Grada Korčule za životno djelo. Iza sebe ostavio je suprugu Mariju rodjenu Jež, sina Iva, kćerku Jasnu, sestru Dr. Bojku Cviličević, 2 unuka, jednu unuku te 4 praunuka. (B. Marelić)
8. veljače (Korčula) - Obavijest iz Gradske knjižnice Ivan Vidali Uredništvo biblioteke Žilković
Slijedom raspisanog Natječaja za najbolje književno djelo, na adresu uredništva biblioteke Žilković u predviđenom roku pristiglo je pet prijava. Prijave zadovoljavaju uvjete navedene u natječaju i Uredništvo će sve pristigle radove uzeti u razmatranje. Radovi (2 prozna i 3 lirska teksta) prijavljeni na natječaj biblioteke Žilković su: 1. Priča iz djetinjstva, šifra: KMK 1968 2. Moja prva pustolovina , šifra: Rampada 3. Sam na pučini, šifra: Argonaut 175 4. More od papira, šifra: Matematičarka 5. Po tujin morima – pod tujin vitrima, šifra: pomorac 516.
Uredništvo će nakon izbora objaviti odluku o najboljem prijavljenom djelu koje će se tiskati u biblioteci Žilković u izdanju Gradske knjižnice Ivan Vidali u 2010. godini. Izvješće o radu Gradske knjižnice Ivan Vidali u 2009. godini objavljeno je na web stranici knjižnice gk-korcula.hr (TG)
7. veljače (Žrnovo) - Maškare (1)
Evo još fotografija s subotnje maškarane zabave u Domu u Kampušu .. -->
Slike
8. veljače (Korčula) - Vodiči Korčule kroz priču i sjećanja
Društvo turističkih vodiča i pratitelja Korčule povodom Međunarodnog dana turističkih vodiča poziva sve one koji vole naš grad da dođu na okrugli stol na temu ˝Vodiči Korčule kroz priču i sjećanja˝ u četvrtak 11. veljače u atriju Doma kulture u 18:00 sati. Dođite i uživajte u jednom djeliću korčulanske povijesti! (S. Amadeo)
7. veljače (Žrnovo) - Maškare
Evo desetak fotografija s subotnje maškarane zabave u Domu u Kampušu .. -->
Slike
7. veljače (Korčula) - Stručnjaci Peto Instituta iz Budimpešta tri tjedna sa djecom Udruge Moje sunce
Posredovanjem Centra za rehabilitaciju iz Rijeke u prostorijama Udruge «Moje sunce» protekla su tri tjedna boravili konduktori – terapeutkinje poznatog "Peto instituta" iz Budimpešte. Djeci Udruge koja imaju motoričke teškoće i teškoće u kretanju, pružali su potreban edukacijski i medicinski tretman po tkz. Peto metodi - nazvanoj po utemeljitelju instituta dr. Andreasu Petu iz Budimpešte koja se temelji na činjenici da i pored oštećenja, živčani sustav još uvijek ima mogućnosti stvoriti nove neuronske veze.
«Ta mogućnost potiče se uz pomoć pravilno vođenog i aktivnog procesa učenja i rehabilitacije. Primarni cilj nije samo strogi razvoj motoričkih funkcija, već razvoj cijele biološke osobnosti. Želja nas roditelja je bila da između ostalog i na ovaj način poboljšamo motoričke funkcije naše djece», rekao je Predsjednik Udruge Željko Nobilo, dodajući kako su još u listopadu prošle godine medicinski stručnjaci iz Budimpešte u Korčuli izvršili preglede djece radi planiranja terapija.
U program tretmana koji je trajao od 18. siječnja do 7. veljače bilo je uključeno ukupno devetero djece kojima su mađarski konduktori–terapeutkinje Barbara, Anna i Agy svakodnevno od 09 do 16 sati pružale potreban medicinski i edukacijski tretman.
Sredstva za provedbu ovog projekta nazvanog "Majka za dijete" djelom je osigurala Udruga Moje sunce, a djelom su u cijenu ukupnih troškova tretmana participirali i sami roditelji djece s teškoćama u kretanju. Cijena edukacijskog tretmana po svakom terapeutu iznosi 1000 EUR-a tjedno. Dakle za tri tjedna 3000 eura po jednom terapeutu, odnosno ukupno 9.000 eura za rad svih triju terapeutkinja. Pored rada, posebno se plaćaju putni troškovi i transport potrebne opreme iz Budimpešte. Udruga je pokrila i troškove prehrane u HTP-u Korčula, a smještaj terapeutkinja i liječničkog tima osigurala je u svojoj kući bez naknade obitelj Elze i Jakše Brčić iz Korčule, pa im se članovi Udruge posebno zahvaljuju na susretljivosti i pomoći. Ponovni dolazak medicinskog i konduktorskog tima iz Budimpešte Udruga će organizirati još jednom u ovoj godini vjerojatno krajem mjeseca lipnja.  (Nenad Kosović)
5. veljače (Viganj) - Maškare u Vignju
Obavještavaju se svi zainteresirani da će se u subotu 6.veljaće s početkom u 21 sat u Hrvatskom Domu U Vignju održati maškare. Prisutne će zabavljati grupa Zvuci Jadrana. Uz bogatu lutriju, dijeliti će se i nagrade za najbolje maske. (IP)
4. veljače - Šegedinova zemlja
"Znam ih, znam stare baštine...A vidiš, pred nekih mjesec dana prolazio sam pristrankom nekim, da bih se spustio u uvalu jednu. Volim otkrivati nove žale, bjelilo njihovo...I naišao sam tako na krčenje nove baštine. Otac i sin rili su šikaru i stvarali prve doce vinograda. Kao u snu, vjeruj mi. Tako je počelo...Otac već gotovo starac sav u krpama, ispečen od sunca, obrastao u sijedu bradu, a sin jednako u krpama i zarastao u gustu crnu bradu. Nikoga u blizini, nikoga u daljini, samo goruće sunce nad nama, gusto šikarje oko nas, a za leđa daleka, beskrajna površina mora. Sam odjek mašklina, bata, poluge i mukli hak prsiju ponekad...Ponekad se učini da i nema te razlike između tog žilja, zemlje, kamenja i tih sagorjelih udova ljudskih, što su se zavukli u zemlju, isprepleli sa žiljem i kamenjem, što su se zagrizli u to šikarje i kao hijene ruju, prevrću. Ali ono što osvježava je zemlja, koju su ta dva bića ostavljala za sobom: sređeni doci i budući vinograd. Čovjek preobličava šikaru i zemlji daje svoje lice!...I nema te riječi koja bi odvela i zavela od te strasti. Pozdrav i rad...Pred tom strašću što preobličava šikarje u sređene doce sve postaje smiješno. I sam sebi izgledao sam kao priviđenje. Prepoznao sam njega starca pa i on mene prepoznao, ali to nismo odali jedan drugom. Suvišno?...Kao mlad čovjek otišao je u Ameriku, ostao tamo dvadeset godina. Vratio se, sagradio kuću, oženio se. Ne znam koliko djece ima, ni kakovi su, ali eno jednog tu, uz njega. Prati ga u radu i dodaje mu oruđe kada su potrebni veći zahvati i napori. A tamo u kutu, vidim haljetke plave, iskrpane i neki modrikasti kotlić: hrana za ovaj dan...Pa opet gledam te ruke, leđa, noge u zemlji, sa zemljom i korijenjem, na kamenu, pod kamenom. I hak iz prsiju, kada je udarac najteži...Osjećam veliko nebo nad nama, pučinu u daljini i slapove sunčanog žara kako se razlijevaju po nama. Otišao sam, odlučivši da se vratim večerom, kada ću u sutonu, u noći, pogledati buduću baštinu bez njih. I došao sam. Zvijezde su se već zapalile bile na nebu, ali vinograd još nije bio sam. Sjedili suna kamenju, uz kotlić, i jeli. Naziralo se to tek...Čulo se samo kako limene viljuške udaraju o metal kotlića. Nikakve riječi: samo noćurci na sve strane. Kakva dubina. Gledao sam ih i tonuo..."
Ovo je odlomak iz pripovjetke "Stare baštine" od Petra Šegedina. Neki će reći da ova priča nema veze sa sadašnjicom. Da, sadašnje vrijeme sa svojim zakonima, "pravnom državom", integracijama, strankama, vladama, prosperitetom, rastom bedepea, kunama, eurima...a gdje su ljudskost, moral, poštenje i pravda na kraju. Da, ovo drugo je na strani ljudi i njihovih potomaka. Žalosno je da ima ljudi koji se naslađuju problemima u kojima se našao Ivan i mnogi drugi. Jer su njihovi preci dobili zemlju mukte! Od koga? Države se mijenjaju, propadaju, vlasti dolaze i odlaze, zakoni se mijenjaju. A zemlja? Ona treba ostati ljudima iz Šegedinove priče.(DJ)
3. veljače HTP Korčula prodaje naselje Bon Repost prije privatizacije
HTP Korčula dioničarima će predložiti prodaju turističkog naselja Bon Repos, za koje će tražiti 124,4 mil. kuna. Ako se naselje na natječaju na proda po procijenjenoj vrijednosti, od skupštine dioničara se traži da, uz suglasnost HFP-a, ovlasti Nadzorni odbor da odredi drugu cijenu. HTP Korčula je u većinskom državnom vlasništvu a posjeduje četiri hotela. Prodaja Bon Reposa trebala bi donijeti sredstva za preustroj i financijsku konsolidaciju, što bi bio uvod u konačnu privatizaciju HTP Korčula. (briefing.hr)
2. veljače (Korčula) - Maškare u gradu
Nakon duge i teške bolesti kad smo već promislili da smo ostali defešta bez naše drage Stare Liburne, odjedanput nan se vratila, iznenada, doduše ne u starome sjaju ali kakva je - takva je, naša je i to je to. Zahvaljujući temu već tri subote kristalna bal dvorana ordinira i maškare su u Korčuli ponovo na sceni. Tako fala bogu traje već treču subotu. Kupuje se roba, kroji se, šije, pituraje, kreira, dizajnira i koreografira. Ali to se mora doć vidit na mistu lica, još dvi subote u 9 navečer, u Krislanoj bal dvorani Liburne. Dosad smo na repertoar vidili svašta: anđeli, klauni, vitezi, krajica, sponzoruša, žutih i bilih kuća, koza i kozliča a bome je bilo i prestava na aktuelne teme. Sve u svemu puno lipih maškara, kako i priliči ovemu stajunu. Fala Bogu ni bilo skandeli, barem ne ozbiljnih. Jeste li miritali i hoče li se kogo takat koga (oli nedaj Bog Vas) dođite i vidite svojin očima, a ne čekat da Van kogo sve to ispripovida.
U prošlu subotu su bile pjatance i takmičenje u parićavanju krauta i kobasica po staroj shemi -Borak, Sv Nikola, Stari grad, Biline i Sv Antun . Po mudroj prosudbi cinjenoga žirija, potla puno mumanja i degustiranja odlučili su da je Sveti Nikola najboje pariča kraut. Bogu fala da su i oni napokon našli svoju sportsku disciplinu u kojoj su dobri i ovo je prvi put da su pobjedili.
U subotu što dohodi priprema se velika ekipa sa velikin programon. Ako dosad niste bili kapaci doć, nemojte tradit i ovu propustit! Još su samo dvi subote! Bonkulovići Vas i ovin puten pozivaju da podržite naše stare tradicije u maškaravanju, ludanju, mahnitanju i smihu. Dojdite, čekamo Vas. Ako vam triba stol za sidit i kripit se od balanja, nazovite Fjorino 711942. Stojte nan dobro i obavezno hote vidit u atrij Liburne našu izložbu ČASNI PRECI! Možda se na kojoj slici i pripoznate. (Vaši Bonkulovići) -->
Slike --> Izvještaj s pijatancija (pdf)
2. veljače (Smokvica) - Blagdansko slavlje u čast Gospe Kandelore
Brojni Smokvičani u rodnom mjestu, diljem domovine i u svijetu u utorak 2. veljače svečano su obilježili blagdan svoje nebeske zaštitnice Gospe Kandelore i Dan Općine Smokvica. Blagdansko slavlje započelo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred Glavnog križa u mjesnom groblju, a nastavljeno promenadnim koncertom Narodne glazbe Smokvica na mjesnom kolodvoru. U župnoj crkvi Blažene Djevice Matije od Očišćenja obavljen je blagoslov svijeća, nakon čega je održana i velika blagdanska procesija sa zavjetnim kipom Gospe Kandelore kroz mjesto, a koju je u nazočnosti brojnih vjernika, čelništva Općine Smokvica, župnika svih korčulanskih župa, kumpanjola, mjesnih „popivalovića“, požeške Gradske straže, dubrovačkih Trombonijera i ostalih gostiju predvodio župnik iz Vele Luke don Večeslav Magdić.
Po završetku blagdanske procesije održano je u župnoj crkvi svečano euharistijsko slavlje i koncelebrirana sveta misa, a koju je također predvodio don Večeslav Magdić. Poslije podne je na velikoj mjesnoj pijaci ispred župne crkve, a pod vodstvom kapitana Jakše Pecotića Petrušca održan glavni godišnji nastup i folklorni program VU Kumpanjija. Inače, blagdanskom slavlju prethodio je koncert crkvenih pjevačkih zborova otoka Korčule u župnoj crkvi Blažene Djevice Marije od Očišćenja, u kojem su nastupali Mješoviti župni zbor Svih svetih iz Blata, Mješoviti crkveni zbor župe Sveti Marko iz Korčule i Crkveni pjevački zbor Don Jakov Salečić iz Smokvice. (Dinko OREB)
1. veljače (Žrnovo) - Maškare
Evo tridesetak fotografija s subotnje maškarane zabave u Domu u Kampušu .. -->
Slike
31. siječnja (Žrnovo) – Žrnovci i američki bizoni
Prije više od stotinu godina moj dida kao i mnogi Žrnovci neometano su, baš poput Zane Greyevih bizona na američkom divljem zapadu, obrađivali zemlju, rili dolce, sadili vinograde, gojili koze i tovare, plodovima zemlje hranili fameje... Bizone su malo po malo istrijebili trgovci kožama, mesom, lovokradice, došljaci s Istoka su im oteli životni prostor. Danas se mogu vidjeti jedino na filmovima ili sresti u živo u zološkim vrtovima. Na dobrom smo putu, da se slična sudbina dogodi i nama, Žrnovcima ali i drugima, kojima hrvatska država slovom zakona postupno «puja» posjede, bašćine, dolce, maslinike, poljske kućice, itd.

Prvi pisani trag vezan uz bašćinu kojeg posjedujem je sudska dioba moga pradide Antuna od 31. listopada 1921. godine (taksirana s 10 dinari Kraljevine SHS). Govori o imovini; najmovno pravo i vlasništvo, opisom; dolci, kućice i gustrine, sve kultivirano sigurno polovinom 19. st., koji obrađuju i koriste njegovi nasljednici i danas. Austrougarska država, također Kraljevina SHS im nije sporila pravo na tu  zemlju koju su obrađivali.
Kotarska komisija FNR Jugoslavije za agrarnu reformu i kolonizaciju 1947. godine svojom odlukom mom ocu priznaje vlasništvo na česticama zemlje u Orlanduši i Malom Dolcu na kojima je on, njegov otac i dida imao najmovno pravo.

Vlasništvo mu je priznala država od koje me je ponekad, dok sam bio pomorac, bilo sram. Poricao sam je na sličan način kao što je sveti Petar nijekao Isukrsta. Sakrivao sam odgovor na pitanje - Odakle si? U svim državama osim u Rusiji, gdje su nas cijenili iz drugih razloga, sam govorio da sam iz Malte (Amerikanci i zapadnjaci nisu niti znali gdje je to).

Ime moga oca, do jučer i njegovih nasljednika, je bilo evidentirano u posjedovnim listovima u katastru, grafički i opisno su bile označene površine pod kulturama, šumom, nacrtane kućice, gustrine, 1970. godine je sve snimljeno iz zraka i dokumentirano na prikladan način. Moj otac (rođen 1905. godine), je živio od poljoprivrede i ribarstva, nije s državom vodio sporove za uknjižbu na sudu, vjerovao je dokumentima i evidenciji na posjedovnim listovima, vjerovao je činjenici kako mu njegovu bašćinu ne može nitko osporiti i oduzeti.

Prije godinu dana temeljem zakona koji je donila hrvatska država je sva općenarodna imovina, koju su moj otac i drugi Žrnovci, nesmetano obrađivali stoljećima, kojoj im je vlasništvo priznala FNR Jugoslavija, preknjižena u zemljišnim knjigama na državu Hrvatsku. Državu u ovome nije priječila niti činjenica da su imali saznanje o vlasnicima i posjednicima; uredne evidencije u katastru, također u svojim arhivima dokumente koji govore o priznavanju vlasništva, te dokumente koji govore o kontinuitetu obrađivanja ovog zemljišta kroz tri stoljeća. Kaznili su svoje građane samo zato što su bili evidentirani kao posjednici katastru ali ne i u zemljišnim knjigama kao vlasnici. Nema razlike između ovog čina i otimanja zemlje bizonima s početka priče.

Što je najčudnije, za zemlju u Orlanduši, moj otac je prije 30 godina pokrenuo spor za dokazivanje vlasništva pred Općinskim sudom u Korčuli, za što ima i pravomoćnu presudu kojom mu se priznaje vlasništvo. Dragi moji državni administrativci vaše pitanje – Što ste čekali do danas?? nema smisla. Vlasništvo se ne može izgubiti čekanjem (ili u Hrvatskoj možda i može??)
Bizonima su namijenili zološke vrtove, a nama ostavili pravni put kako svoje posjede možemo vratiti nazad: očitovanje na katastru, prijedlog za mirno rješavanje spora prema Državnom javom odvjetništvu (za kojeg su unaprijed rekli da će biti odbijen), tužba na sudu, crtanje parcela, uknjižba u zemljišnim knjigama, itd. Naravno Država je zemlju sebi upisala jednim jedinim rješenjem.

Uputio sam se u tom smjeru, za dvije moje parcele koje su na popisu (ukupno je na ovaj način Žrnovcima otknjiženo nešto manje od milijun kvadratnih metara šume, vrtala, maslinka i dolaca). Očekivano, dva prijedloga za mirno rješavanje spora su mi odbijena. Čudno za posjed u Orlanduši za koji imam pravomoćnu presudu suda u Korčuli, koju je trebalo provesti u katastru i u zemljišnim knjigama. U svibnju prošle godine sam  pokrenuo parcelaciju; još trajeeeee crtanjeeee, a služba za katastar mi je prije par dana poslala rješenje kojim me u potpunosti briše i iz svojih  evidencija.
Baš imponira kako je to odjedanput hrvatska katastarska administracija postala brza i ažurna, brža i od njihovih ovlaštenih crtača parcela. Što je s ostalim poslovima koje je u ovu svrhu potrebno napraviti, koji zahtijevaju vrijeme a nisu baš niti jeftini. Samo crtanje parcele vridi više od prosječne mjesečne plaće, a u mom slučaju se radi od dvije. Eto, napravio sam kako mi je usmeno sugerirano, ali sam bio spor, a službi se žurilo izdati rješenje kojim me je izbrisala iz posjeda.

I sad mi pada na pamet na koji način je prije 60 godina FNR Jugoslavija priznala pojednicima vlasništvo nad zemljom, mom ocu bašćinu u Orlanduši i u Malom Dolcu. Utvrdili su činjenice i napisali rješenje - ne da uzimaju već daju u vlasništvo ono što su ljudi koristili i obrađivali ... A mene je po svitu bilo sram reć da sam iz Jugoslavije (jednom u Švedskoj u baru kad sam otkrio domovinu su se digli iza trpeze i ćapali maglu).

Moja današnja država na koju bih trebali biti ponosni doma i vanka (što i jesam, na otoku Korčuli sam bio 1990. među osnivačima HDZ-a, član prve korčulanske vlasti), koja se bori za PravDU, koja štiti interese manjina i malih ljudi, koja nam poručuje – budi ponosan! me je izbrisala iz posjedovnih knjiga, lišila me dvije bašćine koje su obrađivali moj pradida, dida, otac, još od sredine pretprošlog stoljeća, a koje su nam prethodne tri države priznavale. Za nastavak postupka ostavili su mi mogućnost žalbe na rješenje u roku od 15 dana, i trošak od 50 kuna ili dva i po kila gera.

Obzirom na činjenicu da je na našu bašćinu sada uknjižena država Hrvatska i da su nas izbrisali iz posjeda, svi vi koji ovo čitate s punim pravom sljedeće ljeto, bez ikakvih sankcija, možete koristiti naše kućice na bašćini u Orlanduši, pobrat grozje i masline u Mali Dolac, učinit vino, uje, .... Radi lakšeg snalaženja prilažem fotografije. Što je najgore, dragi moji zakonodavci i državni administrativci, ovakvim rješenjima ste otvorili mogućnost hrvatskoj policiji, da me za desetak dana kada budem na svojoj bašćini čisti masline ili riza lozu, otjera s posjeda i kazneno prijavi radi ometanja tuđeg vlasništva. (Ivan Grbin)
--> Žrnovske bašćine forum (savjeti, sugestije, katastar, odvjetništvo i sudska praksa vezani uz ovu tematiku)

29. siječnja (Žrnovo) - Sjećanje na holokaust u žrnovskoj školi
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske donijelo je 2003. godine odluku da se svake godine 27. siječnja obilježava kao Dan sjećanja na holokaust i sprječavanje zločina protiv čovječnosti. Tada su sovjetske trupe ušle u ozloglašeni logor Auschwitz.
U povodu obilježavanja toga dana i na temu holokausta, u Osnovnoj školi „Ante Curać – Pinjac“ u Žrnovu organizirana je projektna nastava s učenicima od 5. do 8. razreda. Projekt su vodile nastavnice: Snježana Ćenan, Jasna Šegedin, Fani Šegedin i Milka Skokandić. Obrađene su četiri teme koje su na kraju objedinjene u zajednički plakat. Učenici 7. razreda uvodno su govorili o pojmovima vezanim uz holokaust. Slijedili su osmaši s matematičkom temom. Učenici 6. razreda imali su kratki prikaz Dnevnika Anne Frank. Završni dio osmislili su petaši obradom nagrađenog filma Život je lijep. I na kraju, za sve nas, kao što je rekao George Santayana: “Oni koji ne mogu zapamtiti prošlost, osuđeni su da je ponavljaju.” (M. S.)
27. siječnja (Korčula) - Projektni dan u OŠ Petra Kanavelića Korčula
Danas smo putovali kroz vrijeme. Bez vremeplova. Imali smo dan bez školskog zvona – projektni dan koji smo nazvali „Moj grad u vremenu“. Nastavnici su nam ponudili čak 31 projekt, a mi smo mogli birati onaj koji bi željeli istraživati. Svi učenici su bili uključeni - u centralnoj i u područnim školama. Zamišljali smo Korčulu u budućnosti, istraživali smo prošlost, promjene u vremenu i poveznice kroz vrijeme. Pronašli smo kako je grad nekad izgledao, kako su izjavljivali ljubav, kako su kantali i činili slatko naši stari, kako su se igrali… Koga zanima više neka zaviri u --> letak. A to smo mi - medijska grupa – zabilježili za sve vas koji ćete doći na u kino salu „Liburna“ na prikaz našeg, drugog po redu, uspješno provedenog školskog projekta. Budite strpljivi, javit ćemo vam se otprilike za dva tjedna. (CT)
27. siječnja (Žrnovo) - Maškare
U subotu /23. veljače/ u Areni Kampuš „Vilani" su pokazali da znaju i umiju održati tradiciju maškaravanja. Bilo je veselo, puno maškaranih grupa i originalnih kostima. Od Plesa sa zvijezdama do Labuđeg jezera, grupe Village People i morskih zvijezda nedostižnih bez dozvola za ribarenje….pogledajte! --> 
Slike
 
> NATJEČAJI
bluearrow.gif (76 bytes) Marko Polo Festival pisme i vina, Natječaj za prijavu skladbi - do 1. travnja 2010
bluearrow.gif (76 bytes) Upravni odbor ULIPUK-a, Natječaj za autohtoni suvenir otoka Korčule - do 31. ožujka 2010.
 
> NEXT EVENTS -> Details