DRUGA BANDA
PLOKATE

suncobran.jpg (7163 bytes)

SLOBODAN SUNCOBRAN

 
Šetališta Kanavelića i Judite
28. srpnja 2013.
Katamaranom u EU
12. srpnja 2013.
Štokholmski sindrom
7. lipnja 2013.
Četiri stađuna
1. lipnja 2013.
Jugoslaveni (2)
27. svibnja 2013.
Jugoslaveni (1)
19. svibnja 2013.
Mediji i mliko
3. svibnja 2013.
Komunisti
30. travnja 2013.
Sveti Ekspedit
16. travnja 2013.
Hrvatska uništa
10. travnja 2013.
Nogometarije
22. ožujka 2013.
Crveni dim
16. ožujka 2013.
Investicijska Naša
5. ožujka 2013.
 
Oni
30. prosinca 2012.
Možjani na lešo
29. srpnja 2012.
Tommy
3. srpnja 2012.
Peters voli Ledu
30. travnja 2012.
Za škverove spremi
24. ožujka 2012.
Guja
8. ožujka 2012.
Multi Praxis 2
13. veljače 2012.
Kaos
22. siječnja 2012.
 
Multi Praxis
14. listopada 2011.
Kosići
16. rujna 2011
Sedmi kolap
30. srpnja 2011
Činit kuco!!
16. lipnja 2011.
 
Vazda Majsanci
4. kolovoza 2010.
 
Riva
11. kolovoza 2009.
Put svile
31. srpnja 2009
Sve bilo je pomorsko dobro
23. srpnja 2009
Škrpini
18. lipnja 2009
Za noćenja spremni 1
9. ožujka 2009.
U škoje se vraćamo 2
(Majsanci)
4. ožujka 2009.
lKorčuanski govor
14. siječnja 2009.
Ugledni dužnici
1. listopada 2007.
Škojarska
19. kolovoza 2007.
Friže mi se
13. kolovoza 2007.
The End
6. kolovoza 2007
Busula
26. srpnja 2007.
Forca Korčula
10. srpnja 2007.
Uvik LIVO
6. srpnja 2007.
Kumrovec
28. svibnja 2007
Strugahod
5. travnja 2007
Majsanci
28. ožujka 2007.
Percepcija
12. ožujka 2007.
Hlebinci
17. veljače 2007
Otpisani
31. siječnja 2007.
Zastara
22. siječnja 2007
Nobelovci
10. siječnja 2007.
Ništa nova
30. prosinca 2006
Liva ruka, livi žep
20. prosinca 2006.
Istraktorana Korčula
12. prosinca 2006
Komunista, ko nacionalista
29. studeni 2006
Najboji grad
20. studeni 2006
Crveno jidro
13. studeni 2006
Morte inpijo
3. studeni 2006
Zimski san
24. listopada 2006
Partijski glamour
7. listopada 2006
Krotitelji lavova (partijski safari)
1. listopada 2006
Muka po sekretarima
25. rujna 2006
Ustašoidni tranvaji
16. rujna 2006.
Uza sva četiri asa, od Korčule nigdi glasa
11. r ujna 2006.
Kolpani grad
26. kolovoza 2006
Cigani popravju kišobrane, a seljaci bi suncobrane
11. kolovoza 2006
Mediji
22. srpnja 2006
Bratovština galeba lunbrelaša
29. lipnja 2006.
Bratovština labuda suncobranaša
27. lipnja 2006.
Novinar, poželjan korčulanskemu Poglavarstvu
6. lipnja 2006
Doji bahane, neću te!
30. svibnja 2006.
Drugarice posadimo cviće
15. svibnja 2006.
Antene
9. svibnja 2006.
Promet
24/4/2006
Od Triglava do Vardara
4/4/2006
Možjani
23/3/2006
Kultura stroj
25/2/2006
Sumrak noćenja
13/2/2006
Galioti
24/1/2006
Šćucanje
8/1/2006
Europska demokracija
19/12/2005
Mračno svitlo
18/10/2005
Promine
18/10/2005
Savudrija reality TV show
10/10/2005
Početak pregovora
4/10/2005
Kacige
2/10/2005
Ševice
27/9/2005
Bez podsjetnika prozvan i isprovociran na odgovor
19/9/2005
Specijalni komentar: Slobodan Suncobran povodon velike karbe po medijima oko žrnovske zaobilaznice
16/9/2005
Kvartet Marko Polo
14/9/2005
Ježine fratarske
6/9/2005

Korcula.NET

Jugoslaveni (2)

 
Budući da ja pod suncobran niman pretenzije prosipa znanost, moran onako po narodnu zasenjat kako je bit Jugoslaven ništo grozno. Dakako da je oti stav legalan i legitiman, ali meni je sličan onoj definiciji Alzhajmera i demencije. Dakle sva čejad koja živu u Hrvatsku su politički Hrvati, u Njemačku Njemci, a u Ameriku Amerikani. E sad, protuhrvat ne mora bi nužno Jugoslaven, ali Jugoslaven je svakako i protuhrvat. Analogno temu, dementan čovik ne mora bolovat od Alzhajmera, ali svaki bolestan od Alzhajmera je i dementan. Ala sa to ne znači da je svaki integralista u vrime stare Juge bi dementan, ali ponavjan, pod pritiskon raznih crnorukaša su bile samo ugledne i uticajne fameje, koje bi onda priko rodbinskih i drugih veza pridobili i druge jude da drukaju za tu nakaradu i sprdačinu od jugodržave.

Tako se u otu mrižu jugoslavenštine bi zaple i meni pradida Zakarija iz Pupnajske luke, koji se siguro ni bi rodi ko Jugoslaven. Ali ima je puno zemje i kroz Pupnajsku luku je onda tribala pasat cesta, pa se on zbliži s brekavcima koji mu bre platiše za tu cestu u žitu i hrani. Dohodi mi sutra po pu Beograda i pita neka pasi izrigaju solde za tu najlipšu cestovnu dionicu na hrvatskin otocima. O temu mi je i mater pričala kako bi je ovi drugi dida Luka zafrkava i pita, a što ti govori oni dida Marin Jugoslaven? Onda bi došla u ovega dide pa bi on, a što ti govori dida Hrvat? E, ali u Pupnat i po selima ni bilo vele Jugoslaveni, što je vidit po dokumentima iz onega vrimena, di se jasno može zasenjat kako su judi glasovali. Glasovali su tako da u Korčulu i u ovi dil škoja nika Jugoslaveni nisu došli na vlast, za razliku od druge bande škoja di jesu. To ne znači da su oni bili jugoslavenskiji od nas, ali su radi poljoprivrede bili ovisniji za se oduprit ucjenama raznih Kunjasa i inih jugoslavenčina.

Ali bez obzira na to meni se ko Korčulaninu, ode u Metropolu užalo dogodi da san štrapaca par judi koji su mi rekli da smo mi u Korčulu Jugoslaveni, oli Orjunaši. Ma to ni istina popizdi bi ja!!! Kako to grad koji je izgrađen na stinu i kilometar ipo oko sebe ima četiri samostana i u Dalmaciju prvi uve Hrvatski jezik u skulu i grad koji ima najstarije hrvatsko pjevačko društvo u Dalmaciju, pa grad koji je prvi diga hrvatsku bandiru na vr kule, onda grad koji je ima gradonačelnike Rafa Arnerija i Dinka Sarnečića, koji ni u snu nisu spominjali Jugovinu može bi jugoslavenski. Kako? Jeli možda što je u njemu bilo desetak petnaest famija koje su drukale za Jugu oli što smo u škver nagradili Titovu jahtu, oli ne znan zašto je judima to usađeno da je Korčula jugoslavenska. A zašto to nebi bi Dubrovnik Makarska, oli Split, nego baš mi?

Zadnji čovik skojin san na otu temu razglaba, je bi pokojni Krsto Papić i to prin više o dva godišća. Doša san ga snimi u hotel Dubrovnik, u Zagreb i to za niki kratki film o hororima. Ka smo finili snimat, pita je novinara i mene hoćemo štogo popi. Tu smo bome zasili i on će meni malo kašnje, da lituje svake godine na Korčulu u Brnu i kako je ču da smo mi u Korčulu Jugoslaveni. Ma ni moguće, blebnu ja, a da nisu možda vašu ženu koja od studenskih dana lituje u Smokvicu krivo informirali? I da ne dujin, poče ja njemu sve što ni zna ni ču i na kraju mu govorin kako u Korčulu nismo imali uglednih Jugoslaveni ko recimo vaša Smokvica i to Bogdana Pecotića i Dr. Tomašića. E tu je malo smanji i ćakula je pomalo išla kraju jerbo je vidi da san diplomira jugologiju i orjunologiju u klasi turbo seljačine Ilije Garašanina.

Na kraju san mu reka da mi u Korčulu jesmo imali i imamo Jugoslaveni, ali oni su više bili ko jedna skupina atrofiranih rojalista, komunističkega tipa sklonih režimu, dok su većina te skupine bili više okupjeni oko avnojevsko palanačkega jugoslavenstva s naglaskon na malo vlažnije marendine. Meni su recimo više djelovali ko Vijeće za boju Korčulu. Sidili su svaki dan pri Planjak, imali najboji pogled na Plokatu i razglabali kako Korčulu učini što bojin gradon. Držali su grad i okolicu u šaku i sve je hodilo ko po loju, jerbo su iz Knez Mihajlove pomagali veli i dobro pozicionirani Jugoslaveni Mates, Štambuk, Cetinić, Peručić i drugi, a ni zaostaja ni Genex. A da bi sve to vidili u svitu, na međunarodnu razinu, je vodi brigu naš Mek Lin. I stvarno je Korčula bila ko najvažniji nevažni grad u ovi dil svita.


Danas ka su oti judi većinon umrili, grad je puno drugačiji, a trpeza Vijeća je uvik prazna i moran prizna da san malo žalostan. Tako se sićan ka smo 1972. mi "divjaci s Naselja" učinili Karate klub Korčula, kako je Vijeće za boju Korčulu odma na svomu sastanku održanemu u Planjak jednoglasno zakjučilo da su ustaše učinili karate klub, koji prestavja veliku opasnost gradu i to radi proturevolucionarne indokrinacije socijalističke omladine Korčule, odrasle na tekovinama narodne revolucije Jugoslavije i NOB-e.  Bili smo na razne načine nadzirani i kontrolani, pa je svaki trening mora poče sa onon druže Tito mi ti se kunemo, samo piši trenirat ćemo i po kiši. Tako san pomalo i ne htijuć posta indoktriniran, pa nisan zna ima li u Ameriku ljubičice bijele i di su u Njemačku Triglav i Vardar.

I sve ove stvari san u po ure spjega Papiću i pita ga kaki bi Korčuli triba izbavitelj. Ništa mi ni odgovori, nego je popi još jedan guc kave, pogleda pu Trga bana Jelačića i zamisli se.

Slobodan Suncobran, 27. svibnja 2013.