DRUGA BANDA
PLOKATE

suncobran.jpg (7163 bytes)

SLOBODAN SUNCOBRAN

 
Nogometarije
22. ožujka 2013.
Crveni dim
16. ožujka 2013.
Investicijska Naša
5. ožujka 2013.
 
Oni
30. prosinca 2012.
Možjani na lešo
29. srpnja 2012.
Tommy
3. srpnja 2012.
Peters voli Ledu
30. travnja 2012.
Za škverove spremi
24. ožujka 2012.
Guja
8. ožujka 2012.
Multi Praxis 2
13. veljače 2012.
Kaos
22. siječnja 2012.
 
Multi Praxis
14. listopada 2011.
Kosići
16. rujna 2011
Sedmi kolap
30. srpnja 2011
Činit kuco!!
16. lipnja 2011.
 
Vazda Majsanci
4. kolovoza 2010.
 
Riva
11. kolovoza 2009.
Put svile
31. srpnja 2009
Sve bilo je pomorsko dobro
23. srpnja 2009
Škrpini
18. lipnja 2009
Za noćenja spremni 1
9. ožujka 2009.
U škoje se vraćamo 2
(Majsanci)
4. ožujka 2009.
lKorčuanski govor
14. siječnja 2009.
Ugledni dužnici
1. listopada 2007.
Škojarska
19. kolovoza 2007.
Friže mi se
13. kolovoza 2007.
The End
6. kolovoza 2007
Busula
26. srpnja 2007.
Forca Korčula
10. srpnja 2007.
Uvik LIVO
6. srpnja 2007.
Kumrovec
28. svibnja 2007
Strugahod
5. travnja 2007
Majsanci
28. ožujka 2007.
Percepcija
12. ožujka 2007.
Hlebinci
17. veljače 2007
Otpisani
31. siječnja 2007.
Zastara
22. siječnja 2007
Nobelovci
10. siječnja 2007.
Ništa nova
30. prosinca 2006
Liva ruka, livi žep
20. prosinca 2006.
Istraktorana Korčula
12. prosinca 2006
Komunista, ko nacionalista
29. studeni 2006
Najboji grad
20. studeni 2006
Crveno jidro
13. studeni 2006
Morte inpijo
3. studeni 2006
Zimski san
24. listopada 2006
Partijski glamour
7. listopada 2006
Krotitelji lavova (partijski safari)
1. listopada 2006
Muka po sekretarima
25. rujna 2006
Ustašoidni tranvaji
16. rujna 2006.
Uza sva četiri asa, od Korčule nigdi glasa
11. r ujna 2006.
Kolpani grad
26. kolovoza 2006
Cigani popravju kišobrane, a seljaci bi suncobrane
11. kolovoza 2006
Mediji
22. srpnja 2006
Bratovština galeba lunbrelaša
29. lipnja 2006.
Bratovština labuda suncobranaša
27. lipnja 2006.
Novinar, poželjan korčulanskemu Poglavarstvu
6. lipnja 2006
Doji bahane, neću te!
30. svibnja 2006.
Drugarice posadimo cviće
15. svibnja 2006.
Antene
9. svibnja 2006.
Promet
24/4/2006
Od Triglava do Vardara
4/4/2006
Možjani
23/3/2006
Kultura stroj
25/2/2006
Sumrak noćenja
13/2/2006
Galioti
24/1/2006
Šćucanje
8/1/2006
Europska demokracija
19/12/2005
Mračno svitlo
18/10/2005
Promine
18/10/2005
Savudrija reality TV show
10/10/2005
Početak pregovora
4/10/2005
Kacige
2/10/2005
Ševice
27/9/2005
Bez podsjetnika prozvan i isprovociran na odgovor
19/9/2005
Specijalni komentar: Slobodan Suncobran povodon velike karbe po medijima oko žrnovske zaobilaznice
16/9/2005
Kvartet Marko Polo
14/9/2005
Ježine fratarske
6/9/2005

Korcula.NET

Sumrak noćenja I

 

Koliko se Korčulanima niko može rugat, govori nikidan održani seminar pod naslovon «Od kulturnog resursa do kulturno turističke atrakcije.

Ovi nedavni skup je nešto nevjerojatno i neviđeno. Nama se bivši sekretari SKJ za Korčulu sad postavjaju ka promicatelji tek novo otkrivenega kulturnega turizma, kojega bi eto tribalo osmislit i nekako prišapjat neinformiranin turistima što hoću doć u Korčulu. Ovo je sprdačina kaku Grad još ni doživi.

Veliki magistar od noćenja i predsjednik noćne zajednice i njegov bivši partijski kolega naš gradonačelnik, su dakako konpetentni u život provest novi val i trend u turizmu, tzv, kulturni turizam. Da čovik popizdi o smiha. Ovo što je bilo do sad i radi čega se turisti 100 godina motaju i zviraju po Korčuli je bi valjda niki partijski turizam u kojemu ta ista partija u kojoj su zapovidali gori navedeni, ni puštala ni procesiji proć priko Plokate. Međutin sad je vrime od krnovala pa se oni s našin dopuštenjen mogu pokušat priobuć u ne znan koga, ali mi ćemo ih uvik pripoznat. Taki su turizam sustavno razvijali naša tri asa i bazira se uglavnon na turističkemu reketarenju i diktatima viših partijskih krugova iz Dubrovnika i Genexa, pa sluganska Korčula radi tega robovanja još i danas nima svakodnevnu brzobrodsku liniju do Dubrovnika. Usput je ta ista klapa zaboravila da je Korčula sastavljena od kulture i zato je naglask bi na izletima do Mostara, Mlita, Dubrovnika, po otoku Korčuli i obilasku rivijere, kako bi se turiste na kulturan način odlatilo od kulture u samon Gradu. Najboji izlet je bi fiš piknik di su se redovito posluživale smrznute kečige i sušeni grgeči, tako da brojni turisti po svitu još i danas nisu vajano regulali stolicu i probavu. Kulminacija ovega grandioznega segmenta u korčulanskoj kulturnoj turističkoj ponudi bilo je puhanje baluni nakon kulturnih ispijanja tolitri špuntina. Ti baluni su u kulturnin partijskin podrumima ostali još od vrimena dunda Baluna i nikako ih je tribalo destrigat. Dok je Dubrovnik gušta u muziciranju Pogorelića i gleda vrhunske kazališne predstave, naše turiste je kulturno uzdiza i zabavja Kričalo, danju, a navečer 1+2+3 iz Žrnova. Vaja reć kako je ćapavanje «bale» bilo glavno kulturno poentiranje na svin izletima di se hodilo pomoru, tako da se od velikega i sustavno provođenega kulturnega lustravanja turista, ti isti i nisu nikad obadali od korčulanske kulturne kulture. Ko je vidi inbalunan poć u muzej, oli riznicu i pitat časnu di su rizi iz ove riznice, oli doć na balkon od muzeja pa izrigat doli sve po judima

Je istina kako je stožer za omalovažavanje korčulanske kulturne baštine bi senpre atento i do uspostave nove Države, u Korčulu ni smi doć niko ko je imalo poznatiji, oli atraktivniji od moreške. Međutin isti bori i ista skula su ostali i daje zapovidat našin turizmon, kulturon i životima. Sad se pojavi novi trend u turizmu, pa je pitanje kake ćemo sad goste dovodit? Hoće li to opet bit ona tranzicijska svitina izgrčena od noćenja i lokanja oli se za naš novonastali pokret u turizmu sprema nova elita koju će magistar dovest opeglanu očešjanu i znat će da nismo Češka, ni Juga, da se država zove Hrvatska i znat će da je Jakov Baničević rođen u Žrnovu, bi kancelar u bivšu EU na dvor u Brisel.. Ko zna možebit nan kapo od noćenja i gradonačelnik spremaju koje iznenađenje pa na ulaz u grad i Ranpadu stavu ranpe. Moć će pasat samo oni koji je plati spomeničku i kulturnu rentu, po pridlogu gradonačelnika, pokušavajuć se ovin motima od devastatora, pritvorit u promicatelja kulturne baštine.

Na te ranpe će rabotat dica od visokih partijskih dužnosnika i postavjat će pitanja svin kulturnin turistima prin nego pasaju ugrad. Pitanja će bit iz poznavanja povijesti i kulture grada Korčule. Naprimjer pita će se turistu koju boju jidra je ima Antenor kad je dolanpa iz Grčke na ovi škoj i zašto su ga prozvali Korkira Melaina, kad je lakše reć Melanija.

One što hoću poć u Muzej će se pitat jesu li kad čuli za arheološke iskopine na korčulanskemu škoju Majsanu i zašto tih eksponati nima u Gradski muzej. Drugo pitanje će bit postavjeno turistima na ranpi jesu li čuli kagod za dil popaletane pokretne korčulanske kulturne baštine i znaju li di se nahodi. Za ove što budu hotili vidit samo kuću i dvore Marka Pola pitanje će bit kratko i jasno. Je li Marko Polo voli modrujke i zašto je vlasuje uvik friga na vrilo uje.

nastavit će se ...

Slobodan Suncobran, 13. veljače 2006.