Punta bez Njemica.

U Korčulu velika nevoja. Nestale Njemice. Gren po punti, taracama hotelima, uhodin u konobe, restorane i nigdi ni čut njemački. Vaja će mi zvat drito u Praha kulu od Letica dvori i pita magistra jeli ovo koja varijacija na temu noćenja, oli smo defešta uprskali na najbogatije tržište na svitu.

Aaaa, siti san se. Vjerojatno je magistar hodeći svake godine na sajme turizma u Njemačku, apozito u Berlin, dokokota gori svima i to vazda istin motima, pa su ga prdeknuli. Ko će znat može bit da su se i Njemice ufendile, jerbo ni galebi, a ovi doli na sliku više ne može olavija letit i eto ti ga tu.
Ne znan, samo ne što ni Njemica, nego što po plažama nima ni vonji od kopertoni i nivea, a to su bome vele promine koje ne činu senjale o dobra.

Od suncobrani ode Njemice ne mogu ni stat.

Mislin da ovo stanje ni moglo doć priko noći i da se nikako moglo boje reagirat, samo ko i kako? Ako mislite na magistra asa Lukavega, oli na koga iz prodaje noćnega poduzeća, to se iskjučije, jerbo tamo gledajuć od asa Vlaškega, pa do zadnjega konobara u Planjak, nika niko ni bi galeb. Onda od gradskih političari da se učinila koja strategija, oli komisija, to isto iskjučijen, jerbo ni Mirko, ni njegovi sekretari nisu nika ne samo bili galebi, nego nika nisu ni provirili u hotele, tako da je problem još i veći. Dakle nasta je pravi tilt.

Ni ove tri nisu Njemice

Di je ono vrime ka je Pavo uža sest prid Planjak pa bančit i vikat na njemački s austrijskin naglaskon, a teta Roza jubila griže na Stupe dohodeći svake godine sa dvaest triest svojih prijateja u Korčulu, kako da su doma. To je vrime finilo. Nisan baš sklon jecat za prošlin vrimenima, ma neću ni kukat za ovakin noćenjima u kojima se državni tajnik o turizma i pripadajućih noćenja, fali kako je broj noćenja ove godine manji, ali (pazite ovo) traju duže. Što hoće reć da nikako ne možemo falit.

Ni ovo dvoje nisu Njemci
 

Buduć je po prošlogodišnjin brojkama Korčula u noćenjima bila na Jadran najgora, ništa boje jon se ne piše ni ove godine. U oti negativni trend gre i propast carstva asa Jonskega, koji je fala bogu kala ona nakaradna slova iz zida, pa sad tamo bleji nika butiga o riđipeti, mudanti i ostalega konfekcijskega lišća.

.. a ni ni ovo Njemica.

Ala da, ne naslađijen se, ma propale su na noćenjima i žešće firme, a di neće on, ali vaja će se borit s ovin što imamo, a to ni za bacit.
Recimo moga bi nan pomoć predsjednik Mesić, koji ove dane obahodi korčulanske vale išćući misto za pomorsku vojnu bazu. Tako je bi na Privalu i pokaza kako u Bonita državama predsjednik čini što mu ni posal. Recimo odma ka bi se i tamo učinila koja baza, taka vrst čizma noćenja ne bi pokrila vele rupe u naš državni proračun čak i ka bi se na koji od susidnih škoja navrnula Nato baza.
Garanciju da baza neće bit blizu našega grada pruža nan Karl Bildt koji je ode kupi kuću pored mora. On je jedan mladi, ugledni švedski političar I diplomata zatreskan u Hrvatsku jos od ranih dana Domovinskega rata. Sve govori kako bi ako se štogo ufendi, moga od Korčule I Hrvatske učinit jedan veli švedski stol, što bi se zva Mala zemja za veliko nagrabušice. Tu bi se poslužili svi zidari od Evropa unije, tako da bi Hrvatska bila neovisna puno žešće nego što je sad.

Ni ode nema Njemica 21/7 21:55

Švedski stol ni bi rastrt na novo utrtin putima korčulanskin bratimima na procesjunu za Svetega Todora. To je bi stol novo asfaltiranin i svilenin putima kojima su pobožni Mihovilci, Rokovci i Sasvetani morali prohodit i baćivat torce i sviće da nebi zapeli za kabele svetega i zamislite, jedinega puta o svile.

 .. a ode ni svitlo ne gori 26/7 21:00

O Sveti Todore ako me čuješ, skužaj na ovi naš divjaluk što smo molali da ti se na putu procesjuna nađu plodovi mora, katride, kabeli svilene i nailonske koltrine i sva drvena ornamentika s dopuštenjen našega druga Mirkota, koji skrušeno proje u procesiji ne gledajuć u sve te nakaradne kastače na šetalištu Petra Kanavelića izagrada.

E da mi je samo minut sest na Stradun i sa gospojon Baća popit koji mali konjačić.

 .. a ode nema ni konobara 31/7 u 16:25

Slobodan Suncobran, 31. srpnja 2009.