DRUGA BANDA
PLOKATE

suncobran.jpg (7163 bytes)

SLOBODAN SUNCOBRAN

 
Nogometarije
22. ožujka 2013.
Crveni dim
16. ožujka 2013.
Investicijska Naša
5. ožujka 2013.
 
Oni
30. prosinca 2012.
Možjani na lešo
29. srpnja 2012.
Tommy
3. srpnja 2012.
Peters voli Ledu
30. travnja 2012.
Za škverove spremi
24. ožujka 2012.
Guja
8. ožujka 2012.
Multi Praxis 2
13. veljače 2012.
Kaos
22. siječnja 2012.
 
Multi Praxis
14. listopada 2011.
Kosići
16. rujna 2011
Sedmi kolap
30. srpnja 2011
Činit kuco!!
16. lipnja 2011.
 
Vazda Majsanci
4. kolovoza 2010.
 
Riva
11. kolovoza 2009.
Put svile
31. srpnja 2009
Sve bilo je pomorsko dobro
23. srpnja 2009
Škrpini
18. lipnja 2009
Za noćenja spremni 1
9. ožujka 2009.
U škoje se vraćamo 2
(Majsanci)
4. ožujka 2009.
lKorčuanski govor
14. siječnja 2009.
Ugledni dužnici
1. listopada 2007.
Škojarska
19. kolovoza 2007.
Friže mi se
13. kolovoza 2007.
The End
6. kolovoza 2007
Busula
26. srpnja 2007.
Forca Korčula
10. srpnja 2007.
Uvik LIVO
6. srpnja 2007.
Kumrovec
28. svibnja 2007
Strugahod
5. travnja 2007
Majsanci
28. ožujka 2007.
Percepcija
12. ožujka 2007.
Hlebinci
17. veljače 2007
Otpisani
31. siječnja 2007.
Zastara
22. siječnja 2007
Nobelovci
10. siječnja 2007.
Ništa nova
30. prosinca 2006
Liva ruka, livi žep
20. prosinca 2006.
Istraktorana Korčula
12. prosinca 2006
Komunista, ko nacionalista
29. studeni 2006
Najboji grad
20. studeni 2006
Crveno jidro
13. studeni 2006
Morte inpijo
3. studeni 2006
Zimski san
24. listopada 2006
Partijski glamour
7. listopada 2006
Krotitelji lavova (partijski safari)
1. listopada 2006
Muka po sekretarima
25. rujna 2006
Ustašoidni tranvaji
16. rujna 2006.
Uza sva četiri asa, od Korčule nigdi glasa
11. r ujna 2006.
Kolpani grad
26. kolovoza 2006
Cigani popravju kišobrane, a seljaci bi suncobrane
11. kolovoza 2006
Mediji
22. srpnja 2006
Bratovština galeba lunbrelaša
29. lipnja 2006.
Bratovština labuda suncobranaša
27. lipnja 2006.
Novinar, poželjan korčulanskemu Poglavarstvu
6. lipnja 2006
Doji bahane, neću te!
30. svibnja 2006.
Drugarice posadimo cviće
15. svibnja 2006.
Antene
9. svibnja 2006.
Promet
24/4/2006
Od Triglava do Vardara
4/4/2006
Možjani
23/3/2006
Kultura stroj
25/2/2006
Sumrak noćenja
13/2/2006
Galioti
24/1/2006
Šćucanje
8/1/2006
Europska demokracija
19/12/2005
Mračno svitlo
18/10/2005
Promine
18/10/2005
Savudrija reality TV show
10/10/2005
Početak pregovora
4/10/2005
Kacige
2/10/2005
Ševice
27/9/2005
Bez podsjetnika prozvan i isprovociran na odgovor
19/9/2005
Specijalni komentar: Slobodan Suncobran povodon velike karbe po medijima oko žrnovske zaobilaznice
16/9/2005
Kvartet Marko Polo
14/9/2005
Ježine fratarske
6/9/2005

Korcula.NET

Strugahod

strugahod.jpg (13654 bytes)

Evo je opet počelo za Korčulu ništo dobro. To je da plivanje i vaterpol u Hrvatsku gredu naprid. Konačno smo vazeli i tu zlatnu medaju, koju zaslužujemo već godina i godina. Za reć pravo mi smo Hrvati naučili svih u onu državu se kupat, a kamoli igrat vaterpol.

Otka se u Korčulu igra vaterpol, slobodno se može reć kako je to uz Morešku i Marka Pola glavni sinbol Grada. Generacije i generacije Korčulana su igrale tu igru na plivalište, kojega su, što je jedinstveno u svitu, sami izgradili. Manje više se oti sport igra u početku bez bazeni, dok se nisu nagradili u kontinentalnin gradunima i zemjama, pa se tako ta igra prinila po cilemu svitu.

Ma kako smo se samo mi namore puhali misleći da će oti sport igrat samo judi uzmore, kad ono ni pasalo puno, a Mađarska postala najveća vaterpolo sila na svitu. To je bilo po onoj, lako ti je Mađarskoj ka nima mora.

I tako su ti lipi, ma podmore grubi sport, Korčulani batili i bome zavolili, jerbo in je hodi od ruke, a i kako neće kad je u ovi grad sportska kultura i uopće krejanca bila usađena odavna priko drugih djelatnosti u javni život i među jude. E, ali baveći se vaterpolon i plivanjen, značilo je hodit svaki dan na Kapeka, a to je bi posebni gušt, ali nikima i obaveza. I sad, ako tamo nisi hodi nikako, onda stobon ništo ni bilo uredu.

Ka san bi mali, trener od vaterpola je bi Mate. Reva je na nas što je moga i nemoga, a mi u generaciju defešta bez talenta, osin braće Trifunović. Nisan ima pojma plivat, još manje igrat, pa san brzo priseli na tribine i mola balun bojima.

Meni je od treniranja i svakodnevnega toćanja na Kapeka osta na pameti jedan mot po čemu smo mi Korčulani, pogotovo Kapekaši najboji na svitu. Ja ću to nazvat Strugahod. To je poć na plivalište i strugat japankama, oli šlapama. Taki hod imaju samo Korčulani Kapekaši i hoću reć da mogu oni u Mladost, Juga, Barcelonu, Napulj, Đenovu i u Mađarsku igrat vaterpol najboje na svitu, ma mi Korčulani činimo najboje strugahod i to je specifičnost ovega Grada. Odma va reć nepisana pravila. Strugat je smi svako, od kadeti, juniora do onih na vrhu, prvotimaca, samo vaja pogledat ove prve kako zdrucaju kukon i ne saviju noge u kolina da bi uz dobre japanke, oli šlape ti zvuk bi što jači i dojmljiviji.

Tu zasiguro zavika imamo zlatnu medaju i niko nan je neće vazest.

Ala neka reče ko ni, ka je hodi na trening struga japankama, neka se slobodno Slobodanu pod suncobran javi.

Strugahod je disciplina koju smo svi odma naučili s prvon godinon na Kapeka i ko Kapekaši je znali odlično. To ni bilo poć plivat na sto, dvista, oli pedeset metri. Strugahodili smo svi odreda i gotovo. Ti se zanat u nike korčulanske fameje dupera od malena. Drugi govoru da je to nasljedno, ali odma ću reć da s kilima nima nikake veze. To je jednostavno jedna vrst umjetnosti koja gre iz onega stoljetnega uspuhanega korčulanskega duha, a što smo se odavna uspuhali imamo pravo, jerbo smo uvik u svemu bili najboji na svitu.

Sami za sebe, ko grad i država. Gledajuć tu veliku puhanciju, običnemu svitu je osta jedan neobični, ali jasni znak nekadašnjega sjaja. Strugahod. To je stvarno korčulanska disciplina koju mogu upražnjavat svi bez obzira na bilo koji status u gradu. Svak je moga po gradu i doma obuć japanke i hodit kako ga voja, ma ka je na Kapeka, mora se držat regula, a to je, malo manje hi nadit nanogu i onda , udri hodit i strugat snjima.

Vaja tu reć da su i Japanci koji su izmislili japanke, u ono zlatno vrime od Kapekaši imali rešpeta i bilo hi je strah da koji par japanki ni dobro učinjen i da ne daje potrebiti zvuk od struganja. U ono je vrime puno poslovođa u Japanske tvornice dobilo otkaze zato što propito niki modeli nisu mogli dat oni poznati korčulanski strugazvuk koji mora bit ka se prin i posli treninga zastruže po Kapeka i Gradu.

I sad, ala neka kogod u Lado nauči tako strugat kako mi ode ugrad. Ahaa, kako ne. Znaju svi plagijatori da se to ne more tek tako naučit, kako recimo pisat na makinu, oli vozit auto. Zato što tu ima mota od dominacije, uzvišenosti, kulture, otmjenosti superosti, vlasti, talenta, zapovidi, orginalnosti i na kraju to je i znak onima kojima se Kapekaš - Strugahodalo približije, da gre, oliti dohodi i da va čini kuco.

Zna se da nima na svitu bojega mista i podloge za strugahodit kako je na Kapeka. Strugahodit po vrničkemu kamenu, je zapravo privilegija i punina te umjetnost, kojoj naš plemeniti kamen daje još žešći mot i zvuk, ko neponovjivoj i iznad svega otmjenoj vrsti kretanja. Paun, je obična nula za jednega kapekaša, a i ne priznajen da je jedrenje poezija kretanja. To je bi i osta zauvik naš kapekaški strugahod.

Jooo da je samo opet na Kapeka vidit koga di onako struže kako Boško i Bobo....!!!

Slobodan Suncobran, 4. travnja 2007.