DA LI STE ZNALI ŠTO SVE SV. ILIJA KRIJE??
UDRUGA PRIJATELJA MODRO-ZELENIH VRIJEDNOSTI - "PETAR GIUNIO" KORČULA
PREDSJEDNICA, Katarina Vojvodić
Korčula, 2. veljače 2002. g.

Pogled na Pelješki kanal s pola puta do vrha Ilije . Grad Korčula u daljini.

 

Hoćemo li dozvoliti da se na Sv. Iliji sagrade radari
i time devastira ovaj jedinstveni prostor??

Znate li da se na samom vrhu Sv. Ilije nalaze temelji i kameni fragmenti CRKVICE SV. ILIJE koja je tamo bila već u 17. st. Kako je to vjerojatno drevno obredno mjesto, možemo smatrati da se radi o mnogo starijem sakralnom objektu.

  • Znate li da ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA predjela Nakovane datiraju još iz kraja 19. st. kada su na tom predjelu pronađeni pretpovijesni predmeti, a obnovljena istraživanja u Spili Nakovane se vrše zadnje 3 godine.
  • Prilikom prvog istraživanja novootkrivenog špiljskog kanala arheolozi su sa priličnom sigurnošću utvrdili da unutrašnjost špilje nije posjećivana tijekom poslijednja dva tisućljeća. Ovakva "zaspećaćena" arheološka nalazišta iznimna su rjetkost. Ovo nalazište je jedinstveno i po tome jer ga nisu otkrili slučajni namjernici već arheolozi, pa je time njegov znanstveni potencijal ostao neokrnjen.Uz ostalo do sada je prikupljeno više od 70 kg ulomaka lončarije što je iznimno, a od njih će biti moguće renkostruirati barem stotinjak posuda pretežno fine helenističke keramike.
  • Prošle godine je provedena i prva faza terenskog pregleda Nakovanske visoravni (površine 12 km2). U razdoblju od 12 dana peteročlana ekipa znanstvenika registrirala je i dokumentirala 119 arheoloških nalazišta, spomenika ili pojedinačnih nalaza.
Na vrhu svetog Ilije nalaze se temelji i kameni ostaci crkvice posvećene ovom svecu, Iliji - GROMOVNIKU. Ruševina simbolizira neukrotivu snagu prirode i Božju volju koja kad-tad dosegne samouvjerene.

Cilj je na kraju zaštiti nalazište, urediti Spilu i njezinu arheološki bogatu okolicu za posjet i razgledavanje što bi bila iznimna turistička atrakcija... Ali samo pod uvjetom da u blizini nema radara!

  • Znate li da na zapadnom djelu poluotoka Pelješca ima iznimno puno SPELOLOŠKIH POJAVA, od toga je 41 spelološki objekt koji je sustavno spelološki istražen. Osim navedenih ima još desetak podmorskih speloloških objekata.
  • Svi čine jedan neraskidivi geomorfološki i hidrološki sklop. Na višim predjelima su vertikalni spelološki objekti (ponori), zatim slijede kosi i koljenasti, a na nižim djelovima se nalaze horizontalni spelološki objekti koji su nekada obavljali funkciju povremenih izvora pitke vode. Neki su to i danas. Podmorski objekti u kišno vrijeme obavljaju hidrogeološku funkciju izvora, tj. vrulja. Procjenjuje se da je moguća i pojava podzemnih akumulacija podzemnih voda.
Ivica Trojanović, predsjednik Planinarskog društva Orebić u jednoj od brojnih špilja na padinama Svetog Ilije.

Znate da je voda izvor života! Ali kakav će to biti život sa vodom (i morem) koja više nije djevičanski čista već prepuna otopljenih otrovnih čestica koje se šire oko radarskog postrojenja??

A i zrak koji će nam donositi vjetrovi s vrha Sv. Ilije više neće biti svjež, čist, planinski već prepun štetne radijacije radi koje ćemo se plašiti takvog "svježeg" zraka i sve više skrivati u zatvorene prostore. Koliko ćemo tako izdržati???

Pojilo za životinje koje su napravili članovi lovačkog društva. Pravo na čistu vodu, bez obzira što još nisu usvojili konvenciju, imaju i životinje koje obitavaju na ovim padinama. (Čemu konvencije kad ih ni mi sami ne poštujemo!!)
  • Znate li da BOTANIČKA ISTRAŽIVANJA Sv. Ilije sežu iz daleke 1842. g. (VISIANI), a do danas su Sv. Iliju posjetili brojni strani i domaći botaničari o čemu svjedoči 40-ak najznačajnijih znanstvenih radova sa najzanimljivijim rezultatima istraživanja.
  • Znate li da kad krenete na put prema vrhu Sv. Ilije, već prolazeći pokraj samostana i crkve Vele Gospe prolazite i pokraj 10 lijepih starih čempresa Zakonom zaštićenih. Idete dalje prema Bilopolju i zapazite izvor sa podzidanim otvorom za uzimanje vode. U šupljini tog bunara se nalazi botanička zanimljivost - mali čuperak nježne mediteranske paprati gospine vlaske. Penjući se dalje preko grebena otvaraju nam se prekrasni vidici ali i sve je prisutniji hrast oštrika - Zakonom zaštićena vrsta. Padine Ilije su jedan od tri nalazišta ove vrste u Hrvatskoj koje svakako treba zaštititi. Penjući se još više, sve je više i crnog dalmatinskog bora i nigdje u Dalmaciji ne možemo naći njegove tako velike i prostrane šume, mjestimično u vrlo gustom sklopu. Crni dalmatinski bor sa Sv. Ilije je specifičan i zbog svoje podloge na kojoj uspjeva što ga razlikuje od istih šuma sa Brača, Korčule ili Hvara. Svojim mirisom dalje se otkrivaju smilje, kadulja, jaglaci, sunovrati, šafrani, vrijes, borovica, te ostale ugrožene i rjetke vrste divlji tulipan, ljubičica, kockavica, ljiljan zlatan, divlje orhideje .... Takozvani majmunov kaćun ovdje je prisutan u tisućama primjeraka te je Sv. Ilija zasigurno jedno od najbogatijih i najvećih nalazišta u Hrvatskoj. Padine Sv. Ilije jedina su nalazišta dviju stenoendemičnih vrsta hrvatske flore - dalmatinske iglice i kratkozube kadulje, koje su rjetke i ugrožene.

Cesta koja bi vodila do eventualnog radarskog postrojenja bila bi trasirana upravo preko nalazišta ovih endema, a većinu ovih biljnih vrsta mogli bi u skoroj budućnosti sa sjetom gledati u bolje opremljenom herbariju nekog botaničara ili samo sa nekad snimljenih fotografija!!!

svilija04.jpg (14159 bytes)
Kratkozuba kadulja Dalmatinska iglica
  • Znate li da je daleke 1905. g. iz Beča u Viganj stigla prirodoslovna ekspedicija nadvojvode Filipa Koburškog s ciljem da se istraži dali na Pelješcu ima ČAGLJA?
  • Znate li da je naziv ZMIJINO BRDO možda nekada imalo opravdanja, danas sigurno ne jer poskoka se ovdje susreće, ali ne više nego i na drugim jadranskim staništima. Ni jarebice kamenjarke, jastreb ni zec ovdje nisu rjetkost. Veliki dio šumskog tla prerovano je od stoke koja slobodno pase i veprova. Pelješac je PRAVI RAJ ZA CRNU DIVLJAČ i na njemu je ulovljeno mnogo zlatnih veprova, a spomenemo li još i muflone - divlje ovce, shvatiti ćemo kako je u ovom krajoliku veoma živo.
  • Pod nebeskom kapom Sv. Ilije nalazi se dakle JEDINSTVEN DJELIĆ LOVAČKOGA SVIJETA, jer je to područje dalo svu silu svjetskih zlatnih trofeja muflona. Zlatno doba peljeških muflona je bilo sredinom 80-tih kada se brojilo i do 300 muflona. Divljač je na tom kamenjaru pronašla dovoljno hrane po ukusu i mira, nitko je nije plašio niti uznemiravao. Zahvaljujući hrvatskom šampionu rekorderu, ulovljenom na Sv. Iliji, Hrvatska je na prestižnom 7. mjestu na rang listi najkvalitetnijih trofeja muflona u Europi. Nažalost, kasnije su ratne neprilike, krivolov i druge okolnosti utjecale na smanjenje populacije muflona.

Budućnost uzgoja muflona je u stručnom gospodarenju i odstrelu bolesnih i ranjenih grla a time i razvoju elitnog lovnog turizma, ali takve nam budućnosti nema ukoliko u blizini bude radar!!!

IZ SVEGA OVOGA ZAKLJUČUJEMO DA JE
MEDITERANSKO - BRDSKI POJAS MASIVA SV. ILIJE
JEDINSTVENO PODRUČJE HRVATSKE OBALE KOJE TREBA

IZUZETI OD BILO KAKVOG UTJECAJA ČOVJEKA!!!

Plaža Divna zapadno do Dube. Na desnom dijelu slike je vidljiv potočić čije je izvorište podno vrha Pelješca.

I na kraju, koncentrirajmo se na riječi putopisca Petra Kuničića koje je napisao pod dojmom Sv. Ilije prije 104 godine kada je u mjesec dana propješačio od Korčule do Cetinja:

... "I doista, na toj gordoj visočini pričinja ti se da si viši od svih onih dolje na svijetu, te da do tebe ne mogu doprijeti opačine onih zemnih patuljaka, niti da vidiš, niti da čuješ kako opaki sinovi grde lice toj krasnoj zemlji. Srce ti zaokupi želja, jaka želja da ti je tu, na toj samoći, blizu neba, za vazda ostati i ne vratiti se više k mravcima, ali opakim mravcima, dolje..."

Na kraju umjesto pozdrava odgovrnima za radarsku sudbinu namjenjenu Sv. Iliji, poklanjam ovu osušenu granu, kakvih na brdu ima na stotine. Neka ih podsjeća na njihovog domaćina od čijeg se ugriza umire u nekoliko sati.