Otok Korčula, uvala Ripna
14. ožujka 2001. - Pronađen leš sredozemne medvjedice
Lokacija Tjelo Krv Rep Peraja
Tjelo uginule medvjedice pronašli su  ribari iz naselja Pupnat prije nekoliko dana, privučeni smradom. Nakon uspona uz strmu sjenu, upala je u rupu u koju iz koje se nije znala ni mogla izvući. Prolaz do špilje je bio preuzak. Glava i peraje su se zaglavile u uskom prolazu među stjenama. Krv na stjeni ispod glave je dokaz da je do rupe došla sama, bez ičije pomoći. Uložen napor, pokušavajući se izvući iz škripca, dokazuje i ovaj rep, ogoljen do same kosti na čvrstoj pupnatskoj stijeni. Mnogo gore je prošla glava. Gotovo se i ne prepoznaje, osim peraje i krvi koja se cijedila niz stjenu.

U uvali Ripna na otoku Korčuli otkriven je leš koji bez sumnje pripada sredozemnoj medvjedici, sisavcu za kojeg se pretpostavlja da više ne obitava u Jadranu. Nekadašnji stalni stanovnik naše obale posljednji put viđen je prije dvadesetak godina. Leš pripada odrasloj medvjedici još neutvrđenog spola, dugačak je oko 2,5 metara.

Najvjerovatnije je da je uginula na mjestu nailaska što se može zaključiti po ozljedama. Mjesto nailaska se nalazi sedam metara iznad površine mora. Konfiguracija terena odgovara navikama ovog sisavca tj. traženje zaklona na obali. Najvjerovatnije se uklještila u uskom prolazu koji vodi do zaklona. Leš je star otprilike mjesec i pol dana i našli su ga ribari iz mjesta Pupnat. Nalaz je od izuzetnog značaja zbog toga što se radi o sisavcu za kojeg se vjerovalo da više ne obitava u ovom dijelu Jadrana.

Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) je zaštičena vrsta tuljana koja može narasti do 350 kg težine i dužine do 3,5 m te doživi starost i do 40 godina. Načinom života i reprodukcijom vezana je za obalu i čisto more gdje traži špilje i stijene na osami. Pretpostavlja se da je nestala prije dvadeset godina zbog pretjeranog izlova riba, krivolova od strane najčešće ribara te zbog sve većeg broja kupača i turista koji je ometaju u njenom staništu. Ipak nije se gubila nada da je ona još prisutna u našem morau šro je sada izgleda i potvrđeno. Sredozemna medvjedica je zaštičena zakonom i krivolov povlači velike kazne.

Želimo joj sretan povratak na naš Jadran!

dr. vet. med. Sergije Vilović


Mr. Vlado Onofri15. ožujka - Gosp.  Vlado Onofri potvrdio da se radi o medvjedici
Danas su osim brojnih novinarskih ekipa, pupnajsku sredozemnu medvjedicu posjetili i stručnjaci iz Oceanografskog instituta u Dubrovniku na čelu s mr. Vladimirom Onofrijem, koji je definitivno potvrdio da se radi o medvjedici stradaloj na način kako smo jučer pretpostavljali. Sutra će svoj sud o nalazu iznjeti i gđa. Jasna Antolović, voditeljica Grupe sredozemna medvjedica te dr. Gomerčić s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Svi se slažu da je ovaj nalaz potvrda, da je korčulanski otok sačuvao zdravo prirodno okruženje potrebno za život ovog vrlo osjetljivog sisavca.

Grota

Ispod udubine u kojoj se zaglavila medvjedica, nalazi se prekrasna grota (duboka udubina u stjeni) koja u donjem dijelu ulazi u more a u gornjem je prekrivena većim kamenim oblutcima. Možda je ovo bila njezina kuća.


16. ožujka - Medvjedica večeras putuje u Zagreb
Tijelo  uginule morske medvjedice danas je uklonjeno s obale u uvali Ripna na otoku Korčuli, a po nalazu biologa  Hrvatskoga  prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, riječ je o mužjaku starom oko dvije godine.  Njegovo tijelo noćas će biti prevezeno u Zagreb na daljnja istraživanja. Biolog  Draško Holcer kaže kako je postignut dogovor s grupom "Sredozemna medvjedica" u Zagrebu  gdje  će  se uz pomoć Talijanskog instituta za istraživanja mora nastaviti stručna istraživanja, na što  više  uzoraka  za toksikološku analizu. Veterinarski institut u Zagrebu i Institut  za oceanografiju i ribarstvo u Splitu analizirat će želudac kako bi se znalo čime se životinja hranila a i siguran uzrok smrti. Nakon tih istraživanja kostur te rijetko  viđene  životinje  bit će stalno pohranjen u prrirodoslovnom muzeju u Zagrebu. (Hina)


17. ožujka -  Nije medvjedica nego dupin!
... bile su prve iznenađujuće riječi zagrebačkih znanstvenika, predvođenih prof. Hrvojem dr. Gomerčićem kada su na pripremljenom stolu za sekciju ugledali truplo koje je kombijem prirodoslovnog muzeja u ranim jutranjim satima u subotu iz Korčule stigao u metropolu. - Čim smo izokrenuli upakirano truplo i vidjeli prsnu peraju odmah nam je bilo jasno da je riječ o dupinu a ne morskoj medvjedici - kazao nam je dipl. ing. biologije Draško Holcer, jedan od sudionika obdukcije. - Priznajem svoj dio odgovornosti. Pogriješio sam jer sam prihvatio tuđu identifikaciju bez svoje provjere na terenu. Eto, zanio me onaj inicijalni početni impuls da je riječ o medvjedici, pa nisam sam posebno provjeravao truplo na licu mjesta - kazao je Holcer, ističući da su engleski i talijanski znanstvenici na temelju razgledanja fotografija također samouvjereno donijeli zaključak da je riječ o ugroženom sisavcu.
Ni mr. biologije Vladimiru Onofriju s Oceanografskog instituta u Dubrovniku nije jasno kako je bilo moguće napraviti takav privid. Jednostavno je sve navodilo da je riječ o medvjedici. Na truplu nije bilo leđne peraje, lešina je bila smeđo-crvenkaste boje, glava je bila plosnata. Osim toga treba doći na lice mjesta u uvalu Ripna i uvjeriti se da nikakvo orkansko jugo niti drugi valovi nisu mogli izbaciti truplo na ovu visinu 7 metara od razine mora. Ono je bilo tako ukliješteno u usjek hridi da je sve govorilo kako je životinja stradala nesretnim slučajem u potrazi za zaklonom. Sličnog je mišljenja i domaći veterinar dr. Sergije Vilović koji je prvi dao osporenu dijagnozu, nakon što je poslije dojave pupnatskih ribara odmah stigao na lice mjesta. - Pogriješilo je 5 biologa, pa se to moglo i meni dogoditi - kazao je Vilović još ne vjerujući da je truplo moglo iznijeti more na tu visinu. (Ž. Petković)


.. dodao bih, bez sumnje ... ova priča ima završetak poput mnogih iz SF stripova.

Na osnovu prvih fotografija, isti stručnjaci iz Zagreba (koji kažu da je dupin) su najavili dolazak na teren te poslali zahtjev Ministarstvu za zaštitu okoliša, u kojem su tražili dozvolu da se leš "privede" na Veterinarski fakultet radi daljnje analize. Talijanski stručnjaci su, također na osnovu fotki, bili uvjereni da se radi o morskom čoviku te su tražili svoju nazočnost obdukciji. Mr. Vlado Onofri i dr. Sergije Vilović, koji su prvi utvrdili da se radi o medvjedici, svoje viđenje su iznjeli bez diranja leša, prema instrukcijama stručnjaka iz Zagreba.

Holcer, dipl. ing. biologije s Prirodoslovnog muzeja, koji je u petak ujutro došao po leš, nakon pregleda na terenu, zajedno s gđom Jasnom Antolović, predsjednicom Grupe sredozemna medvjedica, utvrdili su da se radi o medvjedici te su im to bile prve riječi izrečene na lokalnom radiju u petak popodne, polsje povratka s terena. Gosp. Holcer je inače stručnjak za dupine. Tom prilikom su dodatno iznjeli dva podatka, da se radi o mužjaku te da je star dvije godine.

U Zagrebu, prof Gomerčić, nije čekao Talijane, već je obdukciju napravio vjerojatno sa svojim asistentima i zaključio da se radi o dupinu kojeg je more izvrglo krepanog na mrkentu.  Prof. nije dolazio u Ripnu gdje je medvjedica nađena.

Slike potvrđuju da su ispod glave, na lokaciji nalaska, znatni tragovi istjecanja krvi .. (na stjeni ispod  te pored), što bi značilo da beštija nije dulje vremena plutala po moru krepana.

Drugo nikome i baš nikome nije jasno kako bi more krepanu beštiju od 75 do 100 kilograma izvrglo 7-8 metara od mora daleko i 3-4 metra visoko na mrkentu. Ovo bi bilo moguće za jačeg nevremena, samo na plažu, ali nikako  ne na mrkentu, na kojoj nikada nema smeća i predmeta koji plivaju. Odbijeni valovi (rebatajica)  su dovoljno snažni da plivajuća tijela ne dolaze do obale. Ribari znaju da je 40-80 metara od obale, za većeg nevremena, najsigurniji prostor za plovidbu, to je prostor gdje se energija valova mora izjednačava s energijom odbijenih valova, te se u tom koridoru sakuplja pjena i naravno smeće koje pliva po površini.

Dodatno .. pomalo je čudno što je TV snimila obdukciju te odmah objavila nalaz. Nije li bilo kolegijalno,  možda i mudro, zaštititi svoje kolege od ovakve pogreške, ako su je napravili, ili je sve ovo imalo drukčiju svrhu??

Na kraju ... sa i bez medvjedice ili dupina (možda je to bio kit) Korčula ima čisto more i okoliš, upravo onakvo kakvo zahtjeva medvjedica za svoje obitavalište.

Ivan, Korcula.net