27. svibnja  2009.  - Iz podmorja Mljeta i Pelješkog kanala izronili još netaknuti topovi, amfore, srebrni novčići...
Tekst: Nenad Kosović, Snimci: Hrvatski restauratorski zavod i Nenad Kosović

- Osam brončanih topova, nekoliko srebrnih novčića i preko 200 očuvanih predmeta te veliki broj amfora među kojima je pronađen i još nepoznati tip, izvađeni su u podmorskim istraživanjima koja se ovih dana obavljaju u blizini otoka Mljeta.

«Riječ je o nalazištu novovjekovnog brodoloma iz 16. st još netaknutog, te još jednog zasebnog lokaliteta sa amforama iz 4. st. poslije Krista. Novovjekovni brodolom po pristupu je jedinstven u Jadranu, jer arheolozima prvi put omogućuje da sistemski od prvog do zadnjeg predmeta istražuju onako kako to struka nalaže - vađenja, mjerenja, foto i video zapisa, dokumentiranja, dolje nas sve čeka još netaknuto, na dohvatu ruke kako bi izašlo na svjetlost dana« kaže Igor Miholjek voditelj istraživanja .

«Na dubini od 42 metara dobro je očuvani najmanje 20 m dug trgovački brod iz druge polovice 16.st. Većina izvađenog materijala orijentalnog je tipa - luksuzna keramika tkz. Iznik keramika i bakreno posuđe, a ima i nešto sjeverno-italske glazirane i gravirane keramike. To ne znači da je i brod bio orijentalnog porijekla, moguće je da je bio dubrovački ili mletačkii, ali vjerojatno je plovio iz trgovačkih luka Orijenta. Pravi odgovor dati će daljnja istraživanja, lokaliteti su takvi da se mogu očekivati izuzetno vrijedni nalazi», dodaje arheologinja Vesna Zmaić.

Istraživanja dvaju novih na Mljetu i još nekoliko od prije arheolozima ali nažalost i devastatorima poznatih lokaliteta odvijaju se već dva tjedna i u podmorju Pelješca, Korčule i Lastova. To je arheološki jedno od najbogatijih , ali ujedno i najdevastiranijih područja u Jadranu. Dvije nove lokacije u arheološkom smislu prava su poslastica za stručnjake, ali i potencijalne lopove pa se nameće pitanje njihove zaštite. Hoće li stoga trebati prekrivanje morskog dna željeznim kavezima - hrvatskim vrlo uspješnim pronalaskom u zaštiti podmorskih arheoloških lokaliteta" pitali smo...

«U Jadranu je za sada 8 takvih kaveza. Postavljaju se tamo gdje arheološki materijal vidljiv. Ova dva mljetska lokaliteta duboko su ukopana u pijesak i time prirodno zaštićena i unatoč tome što nam to znatno otežava istraživanje i bolje da je tako!», zaključio je Igor Miholjek.

Podmorska istraživanja financira Ministarstvo kulture RH. Uz voditelja Igora Mihaljeka iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda u ekipi su još - Vesna Zmaić, Suzana Čule i Igor Mihajlović, fotografi Robert Mosković i Jerko Macura, apsolvent arheologije Pavle Dugonjić, Damir Banković iz specijalne policije, instruktor ronjenja Jurica Bezak koji inače prije tri godine otkrio i prijavio ovo nalazište, te Kruno Sanjković. Logističku podršku dali su ronioci Mario Orlandini iz Aqatice Mljet, Miljenko Marukić MM SUB iz Lumbarde i Nacionalni park Mljet.

U okviru ovogodišnjih istraživanja zaronilo se i na nekoliko pozicija u Pelješkom kanalu. Među tim lokalitetima istražena je i jedna u neposrednoj blizini grada Korčule. Po riječima Igora Miholjeka riječ je o već od prije poznatoj lokaciji, koja je arheološki zanimljiva jer se nalazi na plovnom putu, uz to i na pličini. Na tom mjestu ovom je prigodom izvađeno nekoliko cjelovitih amfora tipa lamboglia i kasno-bizantskih amfora iz 5. i 6.stoljeća. Na tom lokalitetu uglavnom je puno oštećenog materijala koji datira od 6.st. Prije pa sve do 6.stoljeća Poslije Krista sa brodova koji su u tom dugom vremenskom razdoblju ovdje razbijali i tonuli.