OTKRIĆE ILIRSKOG SVETIŠTA IZ VREMENA HELENIZMA
U SPILI KOD NAKOVANE (PELJEŠAC)
nakovana_spila.jpg (21844 bytes)


MEĐUNARODNI ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKI PROJEKT, suradnja triju ustanova:
Institut za antropologiju, Zagreb,
Dubrovački muzeji, Arheološki muzej, Dubrovnik
Royal Ontario Museum, Toronto, Kanada

VODITELJI TERENSKOG ISTRAŽIVANJA:
Dr. Stašo Forenbaher, Institut za antropologiju, Zagreb
Dr. Timothy Kaiser, Royal Ontario Museum, Toronto, Kanada

NOVAC ZA ISTRAŽIVANJA: privatna donacija Davida Mirvisha, kanadskog bussinnessmana iz Toronta
IME NALAZIŠTA: SPILA
SMJEŠTAJ: kod zaseoka Nakovana, između Orebića i Lovišta na poluotoku Pelješcu u Dalmaciji.
KARAKTER NALAZIŠTA: višeslojno pretpovijesno nalazište u špilji
VREMENSKI RASPON NALAZIŠTA: od ranog neolitika (oko 6000 godina prije Krista) do kraja kasnog željeznog doba (1. stoljeće prije Krista).

KartaISTRAŽIVANJE je započelo u lipnju 1999., iskopavanjem pri ulazu u špilju, neposredno uz istražnu sondu koju je još potkraj sedamdestih godina iskopao arheolog Nikša Petrić. Tijekom našeg istraživanja otkrili smo zatrpani ulaz u špiljski kanal dug oko 50 metara. Na površini tla unutar tog kanala zatečena je velika količina vrijednih arheoloških nalaza. Prva faza istraživanja tog dijela nalazišta provedena je u kolovozu 1999. Zbog zaštite, otkriće je zadržano u tajnosti. Tijekom srpnja i kolovoza 2000., navedeni dio nalazišta potpuno je istražen.

ARHEOLOŠKI NALAZI iz novootkrivenog kanala uglavnom potječu iz vremena od kraja 4. do 1. stoljeća prije Krista (otprilike, od vladavine Aleksandra Velikog do učvršćenja rimske vlasti na tom dijelu Jadrana). Radi se pretežno o keramičkom posuđu, među kojim prevladava fino posuđe za piće koje je najvećim dijelom uvezeno iz Grčke, te iz grčkih kolonija u južnoj Italiji i na srednjedalmatinskim otocima. Nalazi su koncentrirani oko osamljenog stalagmita koji dominira prostorom glavne špiljske dvorane. Iskopavanjem se ustanovilo da taj stalagmit nije izrastao na tom mjestu, već je ondje pažljivo postavljen.

Falus INTERPRETACIJA NALAZIŠTA: Navedeni stalagmit svojim oblikom nedvojbeno podsjeća na falus. Dio posuda nađenih oko njega specijalne su posude za prinošenje obrednih darova. Neke od njih nose posvetne natpise na grčkom i latinskom jeziku. Nesumnjivo je da se radi o svetištu u kojem su se održavale gozbe i prinosile žrtve u sklopu rituala vjerojatno vezanih uz plodnost ili potenciju. Pristup svetištu kontroliralo je lokalno ilirsko stanovništvo koje je u to vrijeme nastanjivalo nakovansku visoravan, sa središtem na utvrđenom naselju (gradini) na brdu Grad. Stoga pretpostavljamo da su svetište posjećivali većinom Iliri, koji su ondje ostavljali skupocjeno posuđe pribavljeno iz grčkog svijeta bilo trgovinom ili gusarenjem. Sudeći po pojedinim imenima s posvetnih natpisa, neki od posjetilaca bili su stranci.

 

nakovana_pijat.jpg (16284 bytes)

Amfora

casa

VRIJEDNOST NALAZIŠTA: Izgleda da je ulaz u svetište bio zatvoren ubrzo nakon što je ono prestalo funkcionirati. U njemu nisu primijećeni nikakvi tragovi modernih posjetilaca. Takva netaknuta arheološka nalazišta iznimno su rijetka. Ona predstavljaju svojevrsnu 'vremensku kapsulu', neporemećenu kasnijim posjetima, te omogućuju znatno pouzdanije i profinjenije arheološke analize, kao i detaljnije rekonstrukcije događaja iz prošlosti nego što je to obično slučaj. Spila kod Nakovane je prvo takvo 'zapečaćeno' špiljsko nalazište u Hrvatskoj koje su otkrili arheolozi, a ne slučajni posjetioci. Zahvaljujući tome, njegov znanstveni potencijal u potpunosti je sačuvan i iskorišten.

Pijat detaljOČEKIVANI REZULTATI: Do sada nismo znali gotovo ništa o Ilirskim svetištima iz predrimskog vremena. Očekujemo da će nam rezultati analiza koje slijede dati odgovore na neka od otvorenih pitanja o vjerovanjima i kulturnom identitetu Ilira, kao i o njihovom odnosu prema Grčkom i Rimskom svijetu u stoljećima prije uključivanja Dalmacije u rimsku državu. Istraživanje je provedeno tehnikom potpunog iskopavanja, što znači da je svo iskopano tlo (oko 3 tone zemlje) preneseno je s nalazišta u terenski laboratorij, gdje je prosijavanjem pod visokotlačnim pumpama prikupljeno skoro 100 kilograma ulomaka keramike. Taj postupak omogućit će cjelovitu rekonstrukciju velikog broja keramičkih posuda.

MOGUĆNOST PREZENTACIJE NALAZA I NALAZIŠTA: Čitav tijek iskopavanja pratilo je snimanje digitalnim video-kamerama. Prvo emitiranje znanstveno-popularnih priloga na mreži Discovery Channela najavljeno je za 3. i 4. listopada 2000. Prikupljena količina atraktivnih arheoloških nalaza dovoljna je da se opremi jedan manji muzej. Postoji realna mogućnost prezentacije samog nalazišta u sklopu vrlo slikovite mikroregije bogate arheološkim, povijesnim, etnografskim i prirodnim vrijednostima, čime bi se taj dio Pelješca učinio još atraktivnijim za posjetitelje. Za sad nije moguće posjetiti nalazište koje je zbog zaštite ponovo zatvoreno i zapečaćeno, dok se ne steknu uvijeti za njegovu adekvatnu prezentaciju. Svi prikupljeni nalazi pohranjeni su u spremište Arheološkog muzeja u Dubrovniku.


VODITELJI TERENSKOG ISTRAŽIVANJA: Dr. Stašo Forenbaher, Institut za antropologiju, Zagreb, Dr. Timothy Kaiser, Royal Ontario Museum, Toronto, Kanada

SURADNICI NA TERENSKOM ISTRAŽIVANJU, STRUČNJACI ZA POJEDINA PODRUČJA: Branko Kirigin, Arheološki muzej, Split (helenistička keramika), Dr. John Hayes, Oxford University, Oxford, Velika Britanija (helenistička keramika), Dr. Preston Miracle, University of Cambridge, Cambridge, Velika Britanija (zooarheologija)

TERENSKI ARHEOLOZI: Josip Burmaz, Split, Petra Rajić, Institut za antropologiju, Zagreb, Nikša Vujnović, Hvar, Margaret Darmanin, Toronto, Dr. Vincent Gaffney, University of Birmingham, Birmingham, Velika Britanija, Dr. Peter Leach, Archaeological Field Unit, University of Birmingham, Birmingham, Velika Britanija, Dr. Dan Rahimi, Royal Ontario Museum, Toronto

STUDENTI ARHEOLOGIJE: Nikola Radović, Zagreb, Mia Rizner, Zagreb, Lucija Šešelj, Zadar, Marina Ugarković, Zagreb, Alayne Freidel, Philadelphia, SAD

LOGISTIKA: Lara Černicki, Zagreb

OSOBA ZA KONTAKT: Dr. Stašo Forenbaher, Institut za antropologiju, Ilica 1/VII, Zagreb, telefon: 48 16 903, fax: 48 13 777, e-mail: staso.forenbaher@zg.tel.hr
WEB-SITE: http://www.rom.on.ca/nakovana