> Logo
FESTIVAL VITEŠKIH IGARA

Turistička zajednica grada Korčule je osnovala Festival Viteških Igara 1997. godine s ciljem da afirmira bogato nasljeđe izvođenja mačevalačkih plesova na otoku, prezentira ih u izvornom ambijentu kao prvorazrednu atrakciju grada i otoka, stvori u vrijeme Festivala ugodnu srednjovjekovnu atmosferu za korčulane i goste Korčule, poveže udruge s otoka Korčule, iz Hrvatske i Svijeta razvijajući odnose prijateljstva i međusobne suradnje te potakne adekvatnu valorizaciju viteških igara uz poboljšanje materijalnog stanja udruga kao preduvjeta daljnjeg napretka. Tako je Festival osnovan u Gradu i na Otoku koji preko 400 godina u viteškim udrugama brižno čuva tradiciju izvođenja mačevalačkih plesova. Gotovo svako mjesto na otoku ima svoju vitešku udrugu. Grad Korčula ima dvije udruge koje bate morešku, a kumpanjije postoje u Blatu, Pupnatu, Čari i Smokvici. U Žrnovu se bojni ples naziva moštra a u Veloj Luci je, na žalost, običaj igranja kumpanjije već dugo prestao.

Tekstovi na stranici govore o fenomenu moreške i kumpanjija u Gradu i na Otoku Korčuli, o viteškim udrugama koje tu tradiciju čuvaju a napisani su na osnovu izvora koje posjeduju udruge otoka Korčule te iz djela Dr. Ivana Ivančana (Narodni običaji korčulanskih kumpanjija) i Dr. Vinka Foretića (Povijesni prikaz korčulanske moreške).

Korčulanska viteška igra moreška

Naziv moreška dolazi od talijanskog naziva "moresca" i označava bojni ples u vezi s Maurima. Ples je porijeklom iz Španjolske kao reminiscencija istjerivanja Maura iz zemlje. Izvodio se na Mediteranu i u sadržaju je imao borbu između crnih i bijelih, kršćana i nekršćana, Španjolaca protiv Maura te kao u korčulanskoj moreški borba Osmanlija protiv Maura.

Moreška se u Korčuli do II svjetskog rata igrala (batila) uglavnom jednom godišnje (29.7. – Sv.Todor, zaštitnik Korčule) i to je bio poseban događaj koji se dugo pripremao. Trajala je preko dva sata. Zbog potrebe čestih izvedbi na pozornici igra se poslije II svj. rata skraćuje i danas traje oko 30 minuta. U početku se plesala samo uz bubanj (tamburin), slijede dvije glazbene verzije pratnje a treću, koja se danas izvodi, komponirao je Krsto Odak 1937.g. uz naknadne manje izmjene izvršene poslije II Svj.rata.

Sadašnja korčulanska moreška, zasigurno je najatraktivniji mačevalački bojni ples koji se u Europi može vidjeti i zbog velikog zanimanja gostiju Korčule izvodi se najmanje jedan puta tjedno.  Sam bojni ples vezan je za kratku dramsku radnju. Drama počinje prizorom u kojem sin crnog arapskog kralja Otmanovića, Moro otima vjerenicu – bulu Osmanu, bijelom kralju. Bula u kratkom dijalogu odbija ljubav Mora i tada na scenu dolazi bijeli kralj s vojskom da oslobodi svoju vjerenicu. Obje vojske su odlučne i u kratkom dijalogu, Moro i bijeli kralj Osman se dogovaraju da će to biti boj za bulu i boj započinje. Bojni ples sastoji se od uvodnog dijela – sfide i sedam figura (kolapa). U sfidi Moro pleše, izaziva bijelog kralja Osmana vitlajući mačevima. Osman prihvaća izazov a postepeno se uključuju i ostali. Iza svake figure je odmor kada se moreškanti kreću u krugu. Usred boja bula pokušava pomiriti sukobljene nakon čega slijedi još žešća borba. Konačno, boj se završava figurom u kojoj crni, iznemogli padaju pred bijelima u znak pokornosti. Moro priznaje poraz i predaje bijelom kralju oružje i bulu. Boj završava s univerzalnom porukom pobijede dobra nad zlom, vječnom pobjedom ljubavi.

Korčulanske kumpanjije

Otok Korčula je svojevrsni fenomen po broju i očuvanosti cjeline običaja i učestalosti izvođenja kumpanjije, lančanog plesa s mačevima kao centralnog događaja. Kumpanjija je pojam koji na otoku Korčuli označava običaj, ples od boja i društvo koje okuplja muškarce u održavanju ovog kompleksa običaja. Upravo zbog toga svaka viteška udruga na otoku u svom nazivu sadrži pojam kumpanjija ili kumpanija.   Kumpanjija nije samo lančani ples kao nasljeđe srednjovjekovne europske tradicije s nizom sličnih figura, ona sadrži utjecaje starih domaćih obreda, elemente utjecaja dinarske zone te svojevrstan utjecaj mačevalačkih vještina iz moreške. Upravo zbog toga su korčulanske kumpanjije znatno bogatije u plesnim figurama od tipičnih europskih lančanih plesova.

Običaj oko kumpanjije je veoma zanimljiv kada se doživljava u izvornom ambijentu gdje je i nastao. Sastoji se od plesa s mačevima – ples od boja, biranja kralja, obreda žrtvovanja (vola) te običaja vezanih uz koledavanje i pokladne običaje. Poseban naglasak je dat i činjenici da su kumpanjije, kao udruženja muškaraca, imale funkciju zaštite sela od napada gusara tako da su se zadržali pojedini elementi tipični za smotre vojničkih postrojbi. Kako su se u prošlosti kumpanjije igrale najčešće u vrijeme poklada postoje i elementi tipični za te vesele događaje. Uobičajeno je da neposredno poslije plesa s mačevima slijedi ples u kojem sudjeluju i žene, najčešće bliža rodbina kumpanjola. U Blatu se zove blatski tanac, u Pupnatu i Žrnovu stari bal a u Čari i Smokvici tanac. Izuzetak je Žrnovo gdje se nakon moštre, po starom običaju prvo žrtvovao vol a potom plesao stari bal. Običaji korčulanskih kumpanjija nemaju jednaku ulogu kao nekad, način života i ogromne promjene učinili su svoje, izvedbe su, pored tradicionalnih, učestalije zbog utjecaja turističkih kretanja, obredi žrtvovanja su napušteni i svedeni na simboliku. Međutim, silna težnja za očuvanjem tradicije, za isticanjem svog identiteta i nasljeđenih vrijednosti održavaju te običaje i danas.

KUD "MOREŠKA" Korčula

Nakon II Svj.rata moreška kao ples je obnovljena neposredno poslije oslobađanja Korčule 1944g. uz veliki entuzijazam mladih moreškanata. Sve aktivnosti oko moreške u to vrijeme su objedinjene u (Radničkom)Kulturno Umjetničkom Društvu "Moreška". Na razvitak moreške kao igre a i svih ostalih aktivnosti društva, znatan utjecaj je imao ubrzani razvoj turizma pri čemu je rasla potreba za učestalim nastupima i brojnim gostovanjima. Moreška se izvodi i do 50 puta godišnje u Korčuli, drugim mjestima Hrvatske i u inozemstvu, tako da se društvo razvija i postaje sve brojnije. Svečani nastup se redovno priređuje u programu proslave dana Korčule Sv.Todora (29.VII.) U okviru društva danas djeluje moreška, glazba i folklor.

KUMPANJIJA Blato

Viteško udruženje "KUMPANJIJA" – Blato, koja djeluje po višestoljetnim predajnim običajima, statutarno je utemeljena 1927. godine, sa zadaćom očuvanja i njegovanja viteškog "plesa od boja" i cjelokupne izuzetno bogate narodne baštine Blata. U svom programu održava vitešku igru "Kumpanjiju" (po kojoj je udruženje i dobilo ime), "blatski tanac" – stari izvorni ples za parove iz 17. stoljeća, splet pokladnih plesova, pastirski ples "kotiljun" i ples "četvorku" ili "kvadrilju" Kumpanjija ili Družba je bila organizirana narodna vojska koja je kroz stoljeća branila Blato i otok.  Početkom 19. stoljeća, ulaskom otoka Korčule u sastav Austro – Ugarske monarhije, kumpanjija gubi svoju vojno-obrambenu funkciju i prelazi u folklor. Svoj glavni godišnji nastup V.U. "Kumpanjija" ima 28. travnja na dan Sv. Vincence, nebeske zaštitnice Blata i dana Općine Blato.

KUMPANJIJA Smokvica

Kumpanjija u Smokvici ima bogatu tradiciju, osim izvođenja o pokladama posebno je svečano bila izvođena na vižiju (14.VIII.) Velike Gospe na crkvenoj pjaci. Taj običaj je zadržan i danas. Nakon II Svj.rata obnavlja se 1954.g. a 1978.g. se organizira u okviru KUD-a "Ante Ćefera" gdje djeluje kao samostalna viteška udruga s kontinuiranim aktivnostima do danas. Kumpanjija se u prošlosti izvodila u trajanju do 3 sata a danas u svečanom obliku sa svih 18 figura traje i do sat vremena.

KUMPANJIJA Pupnat

Kumpanjija u Pupnatu je jedna od najstarijih na otoku, međutim kao i sve druge izvodila se u prošlosti s povremenim prekidima. Pred II Svj.rat se posljednji put igrala 1939.g. a nakon rata 1949. da bi se ponovo s velikim entuzijazmom obnovila 1996.g. U prošlosti se izvodila o pokladama i najsvečanije na blagdan Gospe od Rozarija (prva nedjelja u listopadu). Nakon obnove taj običaj je vezan za blagdan Gospe od Snijega (5.VIII ), zaštitnice mjesta.

KUMPANJIJA Čara

Najstariji pisani zapisi, s kraja 19.st. govore o potrebi očuvanja kumpanjije kao trajne vrijednosti koju treba ostaviti svojim pokoljenjima. Po tradiciji u 19.st. kumpanjija se izvodila pet ili šest puta godišnje (na Kandeloru, 3-4 puta o pokladama, na Petrov dan 29.VI. te na dan Sv.Jakova 25.VII., zaštitnika Čare). U dvadesetom stoljeću se kumpanjija izvodila jednom godišnje iako se događalo da se u nekim godinama uopće nije izvela. Nakon II Sv.rata obnovljena je 1953.g. a cjeloviti običaj zadržan je do danas.

HRVATSKO GLAZBENO DRUŠTVO "Sv. CECILIJA" Korčula

HGD "Sv. Cecilija" iz Korčule slijedi tradiciju prvog hrvatskog pjevačkog društva u Dalmaciji utemeljenog 1883.g. Obnovljeno je 1991.g., a pored korčulanske moreške njeguje klapsko pjevanje i folklorne plesove otoka Korčule.   Najsvečaniji nastup priređuje 29.srpnja na Dan grada Korčule i blagdan zaštitnika grada Sv. Todora. Godišnje izvede i do 60 nastupa u Korčuli, drugim mjestima Hrvatske i u inozemstvu.

MOŠTRA Žrnovo – Postrana
KPD "BRATSKA SLOGA"

Najstariji pisani izvor o kumpaniji u Žrnovu je Statut iz 1620. godine (12.3.) koji nosi naziv "Zakon kumpanije sela Žrnova".  Kumpanija se i u Žrnovu izvodila o pokladama a običaj se sastojao od kolendanja, obrane od neprijatelja, plesa od boja, žrtvovanja vola i na kraju iza starog bala je slijedila zajednička gozba. Pojam moštra je , pod talijanskim utjecajem, prihvaćen kasnije i znači smotra (u vojničkom smislu). Moštra je zadnji put prije II.Svj.rata izvedena 1937. a obnovljena je 1966. sa cjelovitim običajem. U novije doba se svečana moštra, u skraćenom obliku s plesom od boja i starim balom, priređuje na blagdan Sv. Roka (16.VIII.) zaštitnika Postrane.

Back