(Napisao: gosp. Marko Marelić - S. Francisco - USA)
--> Marko Marelić osobna
stranica
Josip Juraj Strossmayer je rođen 4, veljače 1815 g. u Osjeku a umro je 8, travnja 1905g. u Đakovu |
Josip Juraj Strossmayer je rođen u Osjeku od treće generacije Hrvatske krvi. Njegov pradjed kao emigrant je došao u Hrvatsku iz Styria, Germany, smještena na jugoistoku Austrije i oženio je ženu čiste Hrvatske krvi.
Strossmayer je završio gimnaziju u Osjeku, svršio je teologiju kod Katoličkog seminara u Đakovu. Dobio je PhD u filozofiji kod visokog sjemeništa u Budapešti od 20 g. života. Zatim je 1849 g. postao upravitelj župe u Petrovaradinu i poslije odlaska u Beč u Augustineum (University Beča), gdje dobije doktorat u university Crkvenih Zakona. Poslije on postane Habsburgski dvorski capelan i upravitelj od Augustineum novembra 18, 1849 g. On bješe imenovan Biskupom od Bosnije i Srijema, u Biskupskom centru u Đakovu. Objava je izdata od Emperor Franz Joseph i sa predlogom od Hrvatskog Bana Josipa Jelaćića.
U 1860 g. Strossmayer postane vođa Hrvatske Narodne stranke - sve do 1873 g. Zatim stupivši u suradnju Čeških političara František Polacky i František Rieger - na njihovoj zajedničkoj ideji u kulturnoj i političkoj suradnji. Strossmayer je bio kao i Ban Jelačić (od kojem sam ranije pisao) na strani Austro-Habsburg monarhije, ali, nikad prestavši upornog traženja za više prava Slovenskih plemena, i čak traženja za njihovu federaciju. Međutim, Strossmayer je naslijedio veliko bogatstvo- putem njegovih roditelja, tako da je pored velikog prihoda imao 200,000 do 300,000 Habsburgski fjorina i imao 70,000 acres bogatog i plodnog zemljišta, širokog oko 270 km(2). Također je davao pomoć Hrvatskim organizacijama za gradnju Katoličkih Crkava od svog vlastitog novca. Strossmayer je uporno tražio od monarhije, da se Dalmacija, Međumurje i Istra preključe zemlji Hrvatskoj. Mađari su bili tome vrlo protivni, jer su imali stalno oko na priključenju Mađarskoj Dalmaciju od Istre do Kotora.
U 1867 g. Strossmayer je u suradnji i drugih Hrvata osnovao Jugoslav (sve Slav) akademiju znanosti i umjetnosti (koja je završena 1880 g. i galeriju akademije universiteta za Zagreb i također tiskanu zgradu u Cetinju). Prije u 1869 i 1870 g. prisustovao je prvom Vatikanskom Crkvenom Saboru. Tu se je u svome govoru usprotivio Papinskoj Neograničenoj vlasti, kao i Doktrine Papinske Nepogrešljivosti. Njegov je govor (Strossmayerov) trajao puna tri sata - na Latinskom jeziku. Godine 1881 i 1888 Strossmayer uspije da ubjedi Papu Leo XIII da dozvoli južnim Slavenima Hrvatske i Dalmacije da zadržaju Katoličke obrede i tako isto Byzantinskome narodu.
Strossmayer je od svojih ranih dana bio uski prijatelj sa Franom Rački - najviše znanim Hrvatskim historičarom - našeg vremena. Kada je akademija bila osnovana u 1867 g. Strossmayer je bio imenovan glavni pokrovitelj iste a Rački presjednikom. Rački je umro 1894 g. a Strossmayer 1905 g. u Đakovu od 90 godina starosti. Strossmayerov grob je u parku, kojeg akademiska zgrada nadgleđa u Đakovu.
N.B. Na žalost, kad je izdata knjiga "Zbornik Čare 1999 g." na strani 265 pod naslovom: "Razvoj Školstva u Čari", autor nije opće spomenuo ime skole Čare, a koja nosi svoje ime od postanka 1903 g. pod imenom "Škola Josipa Jurja Strossmayera." To su ime predložili: glasovit kapetan Vicko Krajanćić i ondašnji glavar sela Čare Marin Laus Ćele - moga djeda brat. Valda autor razvoja školstva sela Čare, pošto nije rođen u Čari, nije znao niti spomenuo ime škole sela Čare, niti pohađao školu Josipa Jurja Strossmayera, kako što je pisac ovog članka. Dokaz, njegova lična školska svjedožba.
Compiled by Marko Marelich
Retired Mechanical Engineer
San Francisco, California USA
February 19, 2007