Strossmayer je završio gimnaziju u Osjeku, svršio je teologiju kod Katoličkog seminara u Đakovu. Dobio je PhD u filozofiji kod visokog sjemeništa u Budapešti od 20 g. života. Zatim je 1849 g. postao upravitelj župe u Petrovaradinu i poslije odlaska u Beč u Augustineum (University Beča), gdje dobije doktorat u university Crkvenih Zakona. Poslije on postane Habsburgski dvorski capelan i upravitelj od Augustineum novembra 18, 1849 g. On bješe imenovan Biskupom od Bosnije i Srijema, u Biskupskom centru u Đakovu. Objava je izdata od Emperor Franz Joseph i sa predlogom od Hrvatskog Bana Josipa Jelaćića.

U 1860 g. Strossmayer postane vođa Hrvatske Narodne stranke - sve do 1873 g. Zatim stupivši u suradnju Čeških političara František Polacky i František Rieger - na njihovoj zajedničkoj ideji u kulturnoj i političkoj suradnji. Strossmayer je bio kao i Ban Jelačić (od kojem sam ranije pisao) na strani Austro-Habsburg monarhije, ali, nikad prestavši upornog traženja za više prava Slovenskih plemena, i čak traženja za njihovu federaciju. Međutim, Strossmayer je naslijedio veliko bogatstvo- putem njegovih roditelja, tako da je pored velikog prihoda imao 200,000 do 300,000 Habsburgski fjorina i imao 70,000 acres bogatog i plodnog zemljišta, širokog oko 270 km(2). Također je davao pomoć Hrvatskim organizacijama za gradnju Katoličkih Crkava od svog vlastitog novca. Strossmayer je uporno tražio od monarhije, da se Dalmacija, Međumurje i Istra preključe zemlji Hrvatskoj. Mađari su bili tome vrlo protivni, jer su imali stalno oko na priključenju Mađarskoj Dalmaciju od Istre do Kotora.

U 1867 g. Strossmayer je u suradnji i drugih Hrvata osnovao Jugoslav (sve Slav) akademiju znanosti i umjetnosti (koja je završena 1880 g. i galeriju akademije universiteta za Zagreb i također tiskanu zgradu u Cetinju). Prije u 1869 i 1870 g. prisustovao je prvom Vatikanskom Crkvenom Saboru. Tu se je u svome govoru usprotivio Papinskoj Neograničenoj vlasti, kao i Doktrine Papinske Nepogrešljivosti. Njegov je govor (Strossmayerov) trajao puna tri sata - na Latinskom jeziku. Godine 1881 i 1888 Strossmayer uspije da ubjedi Papu Leo XIII da dozvoli južnim Slavenima Hrvatske i Dalmacije da zadržaju Katoličke obrede i tako isto Byzantinskome narodu.

Strossmayer je od svojih ranih dana bio uski prijatelj sa Franom Rački - najviše znanim Hrvatskim historičarom - našeg vremena. Kada je akademija bila osnovana u 1867 g. Strossmayer je bio imenovan glavni pokrovitelj iste a Rački presjednikom. Rački je umro 1894 g. a Strossmayer 1905 g. u Đakovu od 90 godina starosti. Strossmayerov grob je u parku, kojeg akademiska zgrada nadgleđa u Đakovu.

N.B. Na žalost, kad je izdata knjiga "Zbornik Čare 1999 g." na strani 265 pod naslovom: "Razvoj Školstva u Čari", autor nije opće spomenuo ime skole Čare, a koja nosi svoje ime od postanka 1903 g. pod imenom "Škola Josipa Jurja Strossmayera." To su ime predložili: glasovit kapetan Vicko Krajanćić i ondašnji glavar sela Čare Marin Laus Ćele - moga djeda brat. Valda autor razvoja školstva sela Čare, pošto nije rođen u Čari, nije znao niti spomenuo ime škole sela Čare, niti pohađao školu Josipa Jurja Strossmayera, kako što je pisac ovog članka. Dokaz, njegova lična školska svjedožba.