The island of KORCULA - Welcome!

Korcula.NET > Places on the island - Korcula - Moreška, korčulanska svetinja

Moreška - korčulanska svetinja

Korčulani su morešku upoznali prije gotovo 400 godina, točnije početkom 17. stoljeća. Teško je reći odakle je moreška stigla u Korčulu. Najstarija poznata moreška izvedena je 1150. godine u Španjolskoj, a različiti plesovi s mačevima šire se po cijeloj Europi do kraja 14. stoljeća.

Prvi podaci o moreški na našim prostorima datiraju it 1273. godine u Trogiru. Moreška je vjerojatno došla u Korčulu preko Dubrovnika iz Španjolske, jer su u 15. stoljeću postojale jake veze između Dubrovačke Republike i Španjolske. Da su Dubrovčani poznavali morešku svjedoče djela poznatih dubrovačkih pisaca Marina Držića i Điva Palmotića. Dok je za Europu bila "modni hit" Korčulane je toliko zaokupila daje u stoljećima koja slijede, postala nerazdvojni dio njihova življenja i običaja. Tako je u svijetu proživljena i zaboravljena svoje trajno utočište i ljubomornog čuvara našla u Korčuli i Korčulanima.

 

Što je uopće moreška?
Korčulanska viteška igra moreška je bojni ples s mačevima kojeg karakterizira kratka dramska radnja. Moro, sin crnog arapskog cara Otmanovića oteo je bijelom kralju Osmanu zaručnicu - bulu. Bula Moru ne uzvraća ljubav. Osman dolazi sa svojom vojskom vratiti zaručnicu, ali ga dočekuje Moro spreman za boj. Kraljevi se nakon prepirke dogovore da će viteškim bojem izvojevati djevojku. Borba se sastoji od sedam različitih mačevalačkih figure kojima prethodi Sfida - izazov, vjerojatno najstarija figura moreške. U posljednjoj figuri crmi bivaju potučeni i Moro predaje bijelom kralju u znak pokornosti svoje oružje i bulu. I dok povijest bilježi morešku kao reminiscenciju pobjede Spanjolaca kršćana nad Arapima - Maurima, danas ona simbolizira pobjedu ljubavi i dobra nad zlim.

Obzirom da je kroz povijest glazba izgubila svoju autentičnost i doživljavala mnoge izmjene, posljednjih pedesetak godina moreška se izvodi na komponiranu glazbu poznatog hrvatskog skladatelja Krsta Odaka, koja svojom kvalitetom moreški daje dodatni efekat.

Kostimi moreške jedan su od bitnih elemenata igre. Kontrast crvenih i cmih kostima u plesu i mačevanju upotpunjuju ukupni dojam o samoj igri. Najstariji kostimi korčulanske moreške nisu sačuvani, a ni u opisima mačevalačkih igara se ne spominju, ali suknjasti izgled današnjih kostima čini razumljivu sličnost i asocijaciju na srednjevjekovne ratničke kostime.

Moreška se stoljećima u Korčuli "bati" u dane blagdana i važnijih događaja. Korčulani su imali čast ugostiti i "batiti" morešku pred austrijskim carem Franjom Josipom i engleskim princom Eduardom. Najvažniji godišnji nastup je 29. srpnja dan Sv. Todora suzaštitnika grada. Tom prigodom morešku igraju najbolji korčulanski moreškanti.

Posljednjih desetljeća moreška je nezaobilazni dio turističke ponude i najprepoznatljivilji turistički proizvod grada Korčule. Turisti je mogu doiivjeti u izvornom ambijentu korčulanskih kula i zidina u večernjim satima 1 - 2 puta tjedno. Tada se glazba, šarenilo kostima, iskre mačeva i sjaj baklji sa živom kulisom zidina Korčule stope ujedno. U Korčulu treba doći i proživjeti taj ugođaj.

mor5.jpg (11997 bytes)

Naravno, moreška je gost i mnogih turističkih sajmova širom Hrvatske i Europe. Tako su morešku upoznali i zavoljeli mnogi ljudi izvan Korčule. Korčulani su morešku "batili" u Parizu, mnogim gradovima širom Velike Britanije, od Glazgova do Lšondona, Essenu, Frankfurtu, Bernu, Pragu, Brnu, Bratislavi, Berlinu, Oslu, Malmoe, Kopenhagenu. U Stockholmu se 1976. godine moreška igrala u dvorani u kojoj se dodjeljuju Nobelove nagrade. Moreška je godinama bila gost Venecijanskog karnevala gdje su Korčulani igrali morešku na trgu Sv. Marka, na istom onom trgu kojim je prije sedam stoljeća šetao i korčulanin Marko Polo. 1996. godine Korčulani su morešku odigrali i u njenoj postojbini Španjolskoj i tako podsjetili španjolce na davno zaboravljenu igru s mačevima.

Korčulani su ponosni na morešku, prenose je s koljena na koljeno, s oca na sina, a jedno od najznačajnijih obilježja svakog korčulanina je biti moreškant. Korčulanski dječaci gotovo pobožno godinama "upijaju" svaki korak, svaki udarac mača, dok ne postanu spremni nasliljediti svoje očeve. Posebna je čast i privilegija biti najbolji od najboljih - biti jedan od kraljeva. S toga je morška za Korčulane više od same mačevalačke igre, ona je dio života, o njoj se priča u svakoj korčulanskoj obitelji. I tako s ponosom možemo zaključiti da je četiristogodišnja tradicija dovoljna garancija da će Korčulani znati sačuvati svoju morešku.

Tekst pripremio: Mato Divić